Najava američke Komisije za burze i vrijednosnice (SEC) da će regulirati algoritamsko trgovanje, najnoviji izum postkrizne financijske industrije, trebala bi označiti novu stranicu u razumijevanju financijske regulacije. Dok su prije globalnih financijskih potresa nacionalni regulatori uglavnom inertno promatrali streloviti razvoj financijskih usluga, najava SEC-a označava početak pažljivijeg osluškivanja trendova na tržištu.

O algoritamskom se trgovanju počelo naveliko pisati tek u posljednjih nekoliko mjeseci. Tada se uvidjelo kako prepuštanje računalima da vladaju burzovnim trgovanjem dovodi veći dio sudionika tržišta kapitala u neravnopravan položaj samo zato jer oni nemaju milijune dolara kojima bi platili razvoj algoritamskih računalnih programa. No, taj novac imaju hedge-fondovi i velike američke investicijske banke koje su uvidjele novu priliku za golemu zaradu. Financijski derivati, prema nekim mišljenjima glavni krivci financijske krize, sada su “out”, pa je trebalo pronaći novi načina kako zadovoljiti pohlepu financijaša koji su uvijek korak ispred regulatora. Međutim, pitanje je koliko su pokušaji regulatora da obuzdaju pohlepu financijaša efikasni. Reformski prijedlog Obamine administracije već se našao pod paljbom kritičara koji ga smatraju tek promašenom kozmetikom. Osim toga, tu istu pohlepu opet raspiruju upravo najveće ekonomije, SAD i EU. “Prevelike da propadnu” banke sanirane su poreznim novcem, središnje banke ključne su kamatne stope snizile praktički na nulu, novac je jeftiniji nego ikad, pa je “kockarnica” opet otvorena. No, kao što je Spiegelu slikovito rekao njemački zaposlenik američke investicijske banke, sada porezni obveznici plaćaju žetone za kasino.