EN DE

Litva klizi u zagrljaj MMF-a

Autor: Tomislav Pili
02. kolovoz 2009. u 22:00
Podijeli članak —

Usprkos uspješnom izdanju državnih obveznica proračun baltičke države sve tanji

Litvanska predsjednica Dalia Grybauskaite najavila je krajem prošlog tjedna da bi ta baltička zemlja mogla zatražiti pomoć MMF-a ako ne uspije doći do kapitala na inozemnim tržištima. U intervjuu britanskom Financial Timesu prva predsjednica u povijesti Litve precizirala je kako će MMF-ov zajam biti neophodan “ako vanjski uvjeti neće dopustiti Litvi da refinancira svoje obveze”.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Litva je do sada uspjela izbjeći MMF-ove zajmove plasiravši u lipnju izdanje državnih obveznica u vrijednosti 500 milijuna eura. Međutim, litvansko ministarstvo financija i dalje je zabrinuto stanjem državne blagajne pa bi i ta država mogla krenuti putem susjedne Letonije koja je u prosincu primila 7,5 milijardi eura vrijednu financijsku infuziju MMF-a i Europske unije. Skepse u litvanskoj vladi oko refinanciranja obveza dodatno su osnažili i najnoviji podaci o 22%-tnom padu BDP-a u drugom tromjesečju. No, snažna recesija koja pogađa Litvu nije iznimka jer i ostale baltičke države plaćaju veliku cijenu pregrijavanja svojih ekonomija nakon ulaska u europsku obitelj 2004. godine. Poseban problem je vjerojatnost devalvacije valuta Litve, Letonije i Estonije kako bi se ekonomije učinile konkurentnijim. No, takav bi korak, osim što bi nordijskim bankama opteretio bilance s lošim kreditima, označio i udaljavanje od primarnog cilja za sve tri države – uvođenja eura. Međutim, predsjednica Grybauskaite, izabrana u svibnju na temelju obećanja da će oporaviti posrnulu ekonomiju, dubokim rezovima pokušava ispuhati proračunski balon. Prošloga je tjedna tako potpisala uredbu o drugom ovogodišnjem smanjenju plaća u javnom sektoru za 5 posto. Taj je potez pozdravio MMF, s kojim je to i dogovoreno.

Litvanska predsjednica Dalia Grybauskaite najavila je krajem prošlog tjedna da bi ta baltička zemlja mogla zatražiti pomoć MMF-a ako ne uspije doći do kapitala na inozemnim tržištima. U intervjuu britanskom Financial Timesu prva predsjednica u povijesti Litve precizirala je kako će MMF-ov zajam biti neophodan “ako vanjski uvjeti neće dopustiti Litvi da refinancira svoje obveze”.

Litva je do sada uspjela izbjeći MMF-ove zajmove plasiravši u lipnju izdanje državnih obveznica u vrijednosti 500 milijuna eura. Međutim, litvansko ministarstvo financija i dalje je zabrinuto stanjem državne blagajne pa bi i ta država mogla krenuti putem susjedne Letonije koja je u prosincu primila 7,5 milijardi eura vrijednu financijsku infuziju MMF-a i Europske unije. Skepse u litvanskoj vladi oko refinanciranja obveza dodatno su osnažili i najnoviji podaci o 22%-tnom padu BDP-a u drugom tromjesečju. No, snažna recesija koja pogađa Litvu nije iznimka jer i ostale baltičke države plaćaju veliku cijenu pregrijavanja svojih ekonomija nakon ulaska u europsku obitelj 2004. godine. Poseban problem je vjerojatnost devalvacije valuta Litve, Letonije i Estonije kako bi se ekonomije učinile konkurentnijim. No, takav bi korak, osim što bi nordijskim bankama opteretio bilance s lošim kreditima, označio i udaljavanje od primarnog cilja za sve tri države – uvođenja eura. Međutim, predsjednica Grybauskaite, izabrana u svibnju na temelju obećanja da će oporaviti posrnulu ekonomiju, dubokim rezovima pokušava ispuhati proračunski balon. Prošloga je tjedna tako potpisala uredbu o drugom ovogodišnjem smanjenju plaća u javnom sektoru za 5 posto. Taj je potez pozdravio MMF, s kojim je to i dogovoreno.

Autor: Tomislav Pili
02. kolovoz 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close