Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

Unatoč krizi u Hrvatskoj ipak rastu plaće

Autor: Poslovni.hr
28. svibanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —

Tvrtke u Hrvatskoj su ukupno, za isplatu plaća zajedno s porezima potrošile 14 milijardi kuna

Makroekonomska stabilnost je temeljna postavka ekonomske i fiskalne politike u ovom trogodišnjem razdoblju, pa se i na području dohodaka i plaća treba i dalje voditi konzistentna politika. Sve vidove potrošnje, a posebno javnu potrošnju treba svesti u realne financijske i materijalne okvire. Plaće i naknade materijalnih prava koje se isplaćuju radnicima predstavljaju znatan dio platežno sposobne potražnje. Visina isplaćene plaće po radniku među ključnim je pokazateljima razvijenosti neke grane djelatnosti, područja i potpodručja, odnosno županije, grada i općine. Koliko plaća realno vrijedi ovisi o visini u kojoj je isplaćena te o rastu potrošačkih cijena. Ako potrošačke cijene rastu brže od plaća, realno plaće padaju jer s njima možemo zadovoljiti manji opseg potreba.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Neisplaćena primanja
Do 31. svibnja 2009. godine najniža cijena rada koju poslodavci trebaju isplatiti za radnike koji rade u Republici Hrvatskoj iznosi 2747 kuna, osim u tekstilnoj, drvno-prerađivačkoj i kožarsko-obućarskoj industriji gdje minimalna plaća iznosi 2582,18 kuna. Od 1. lipnja 2009. godine minimalna plaća trebala bi se povećati. Iznos minimalne plaće za razdoblje od 1. lipnja 2009. godine do 31. svibnja 2010. godine odredit će se (prema podacima Državnog zavoda za statistiku) na način da će se udio minimalne plaće u prosječnoj plaći kod pravnih osoba u RH ostvarenoj u 2008. koja iznosi 7544 kune, uvećati za postotak realnog rasta bruto domaćeg proizvoda u 2008. godini, a koji iznosi 2,4 posto. Minimalnu plaću objavit će Državni zavod za statistiku u Narodnim novinama i ista će se primjenjivati od 1. lipnja 2009. do 31. svibnja 2010. Ima poslodavaca koji svojim radnicima isplaćuju plaće niže od minimalnih zaštitnih iznosa, a neki poslodavci i po nekoliko mjeseci pa i za duža razdoblja ne isplaćuju plaće radnicima. Znatan je broj pravnih i fizičkih osoba isplatitelja plaća čiji su računi blokirani zbog ne plaćanja doprinosa iz plaća na radnike i na plaće radnika. No i unatoč teškoćama koje su prisutne na području dohodaka u veljači 2009. godine bilježi se nominalan i realan rast plaća u odnosu na veljaču 2008 godine. Pravne su osobe u Republici Hrvatskoj za bruto plaće u razdoblju siječanj – veljača 2009. godine isplatile sredstva u ukupnom iznosu od 14.074,4 milijuna kuna, a za neto plaće u iznosu od 9689,6 milijuna kuna. Sredstva isplaćena za bruto plaće na razini Republike Hrvatske u razdoblju siječanj – veljača 2009. u odnosu na isto razdoblje 2008. godine nominalno su porasla za 6,7 posto, a realno za 2,8 posto. Sredstva isplaćena za neto plaće u razdoblju od siječnja do veljače 2009. godine iznose 9689,6 milijuna kuna i nominalno su porasla za 7,3 posto, a realno 3,4 posto prema onima isplaćenima u istom razdoblju 2008. godine. U veljači 2009. pravne osobe u Republici Hrvatskoj su za bruto plaće isplatile sredstva u ukupnom iznosu od 6924,4 milijuna kuna, što je nominalno za 4,3 posto više, a realno za 0,1 posto više od isplata u veljači 2008. godine. Sredstva isplaćena za neto plaće u veljači 2009. iznose 4771,1 milijun kuna i nominalno su veća za 4,9 posto, a realno za 0,7 posto od onih isplaćenih u veljači 2008. godine.

Makroekonomska stabilnost je temeljna postavka ekonomske i fiskalne politike u ovom trogodišnjem razdoblju, pa se i na području dohodaka i plaća treba i dalje voditi konzistentna politika. Sve vidove potrošnje, a posebno javnu potrošnju treba svesti u realne financijske i materijalne okvire. Plaće i naknade materijalnih prava koje se isplaćuju radnicima predstavljaju znatan dio platežno sposobne potražnje. Visina isplaćene plaće po radniku među ključnim je pokazateljima razvijenosti neke grane djelatnosti, područja i potpodručja, odnosno županije, grada i općine. Koliko plaća realno vrijedi ovisi o visini u kojoj je isplaćena te o rastu potrošačkih cijena. Ako potrošačke cijene rastu brže od plaća, realno plaće padaju jer s njima možemo zadovoljiti manji opseg potreba.

Neisplaćena primanja
Do 31. svibnja 2009. godine najniža cijena rada koju poslodavci trebaju isplatiti za radnike koji rade u Republici Hrvatskoj iznosi 2747 kuna, osim u tekstilnoj, drvno-prerađivačkoj i kožarsko-obućarskoj industriji gdje minimalna plaća iznosi 2582,18 kuna. Od 1. lipnja 2009. godine minimalna plaća trebala bi se povećati. Iznos minimalne plaće za razdoblje od 1. lipnja 2009. godine do 31. svibnja 2010. godine odredit će se (prema podacima Državnog zavoda za statistiku) na način da će se udio minimalne plaće u prosječnoj plaći kod pravnih osoba u RH ostvarenoj u 2008. koja iznosi 7544 kune, uvećati za postotak realnog rasta bruto domaćeg proizvoda u 2008. godini, a koji iznosi 2,4 posto. Minimalnu plaću objavit će Državni zavod za statistiku u Narodnim novinama i ista će se primjenjivati od 1. lipnja 2009. do 31. svibnja 2010. Ima poslodavaca koji svojim radnicima isplaćuju plaće niže od minimalnih zaštitnih iznosa, a neki poslodavci i po nekoliko mjeseci pa i za duža razdoblja ne isplaćuju plaće radnicima. Znatan je broj pravnih i fizičkih osoba isplatitelja plaća čiji su računi blokirani zbog ne plaćanja doprinosa iz plaća na radnike i na plaće radnika. No i unatoč teškoćama koje su prisutne na području dohodaka u veljači 2009. godine bilježi se nominalan i realan rast plaća u odnosu na veljaču 2008 godine. Pravne su osobe u Republici Hrvatskoj za bruto plaće u razdoblju siječanj – veljača 2009. godine isplatile sredstva u ukupnom iznosu od 14.074,4 milijuna kuna, a za neto plaće u iznosu od 9689,6 milijuna kuna. Sredstva isplaćena za bruto plaće na razini Republike Hrvatske u razdoblju siječanj – veljača 2009. u odnosu na isto razdoblje 2008. godine nominalno su porasla za 6,7 posto, a realno za 2,8 posto. Sredstva isplaćena za neto plaće u razdoblju od siječnja do veljače 2009. godine iznose 9689,6 milijuna kuna i nominalno su porasla za 7,3 posto, a realno 3,4 posto prema onima isplaćenima u istom razdoblju 2008. godine. U veljači 2009. pravne osobe u Republici Hrvatskoj su za bruto plaće isplatile sredstva u ukupnom iznosu od 6924,4 milijuna kuna, što je nominalno za 4,3 posto više, a realno za 0,1 posto više od isplata u veljači 2008. godine. Sredstva isplaćena za neto plaće u veljači 2009. iznose 4771,1 milijun kuna i nominalno su veća za 4,9 posto, a realno za 0,7 posto od onih isplaćenih u veljači 2008. godine.

U odnosu na siječanj 2009. godine plaće su u veljači 2009. godine nominalno i realno padale, na što je utjecaja imao između ostaloga i manji fond radnih sati u veljači. Slična kretanja pokazuju i podaci o prosječno mjesečno isplaćenim plaćama. Prosječna bruto plaća po radniku u razdoblju od siječnja do veljače 2009. iznosila je 7487 kuna i nominalno je veća za 7 posto, a realno za 3,1 posto od one isplaćene u istom razdoblju prethodne godine. Prosječna neto plaća po radniku u razdoblju od siječnja do veljače 2009. godine iznosila je 5155 kuna i prema onoj isplaćenoj u istom razdoblju 2008. godine nominalno je porasla 7,7 posto, a realno 3,8 posto. U veljači 2009. godine u odnosu na veljaču 2008. godine prosječna bruto plaća nominalno raste za 5,7 posto, a realno za 1,4 posto, prosječna neto plaća nominalno raste za 6,4 posto, a realno za 2,1 posto. Kretanje plaća po djelatnostima u veljači 2009. godine bilo je vrlo različito. Već duže vrijeme najbolje su plaćeni radnici koji rade u djelatnosti financijskog poslovanja. Tako u i veljači 2009. najveći prosjek plaća bilježi se upravo u djelatnosti financijskog poslovanja. U veljači 2009. u toj djelatnosti isplaćena je prosječna bruto plaća u iznosu od 11.607 kuna i od republičkog prosjeka veća je za 55,8 posto, a neto plaća u iznosu od 7396 kuna i od republičkog prosjeka je veća za 44,1 posto. Najniži prosjek u veljači 2009. godine bilježi se u djelatnosti ribarstva gdje je prosječna bruto plaća iznosila 5466 kuna i manja je od republičkog prosjeka za 26,6 posto, a neto plaća je iznosila 3943 kune i manja je od republičkog prosjeka za 23,2 posto.

Država bolje plaća
Ako se distribucija pravnih osoba prema visini isplaćene prosječne neto plaće po radniku u veljači 2009. godine promatra na razini pravne osobe, 61,3 posto pravnih osoba isplatilo je prosječnu plaću do 4000 kuna, a broj radnika kod pravnih osoba s prosječnom neto plaćom po radniku do 4000 kuna čini 32,2 posto. Prosječnu plaću od 4000 do 6000 kuna isplatilo je 26,2 posto pravnih osoba sa 37,6 posto radnika. Prosječnu neto plaću po radniku višu od 6000 kuna isplatilo je 12,5 posto pravnih osoba sa 30,2 posto radnika. Najveća je koncentracija broja radnika (69,8 posto) kod pravnih osoba čiji se prosjeci neto plaća kreću do 6000 kuna. Poslodavci u državnom vlasništvu isplaćuju veće plaće radnicima od onih u privatnom vlasništvu. U državnom sektoru prosječna neto plaća isplaćena u veljači 2009. bila je 27,9 posto veća od one isplaćene u privatnom sektoru. Prosječna neto plaća u veljači 2009. u privatnom sektoru bila je za 10 posto niža od republičkog prosjeka, dok je u državnom sektoru bila veća za 15,2 posto. Visina isplaćene plaće po županijama vrlo je različita. Već se duže vrijeme, tako i u veljači 2009. godine, kod svih županija osim u Gradu Zagrebu i u Primorskoj-goransko županiji bilježi zaostajanje plaća u odnosu na republički prosjek. Po županijama prosječne neto plaće isplaćene u veljači 2009. godine kretale su se od 3889 kuna u Međimurskoj županiji do 5818 kuna u Gradu Zagrebu, dakle razlika je čak 1929 kuna.

Autor: Poslovni.hr
28. svibanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close