Ako središnje banke u svijetu žele igrati ključnu ulogu u rješavanju budućih sustavnih rizika, moraju imati mogućnost većeg nadzora najznačajnijih institucija, najvažniji je naglasak izvješća Banke za međunarodna poravnanja (BIS) objavljenog u nedjelju. U izvješću “Pitanja upravljanja središnjim bankama” stručnjaci BIS-a smatraju kako “trenutna globalna financijska kriza može imati važne implikacije za središnje banke, posebno u dijelu njihove uloge održavanja financijske stabilnosti” što bi trebalo značiti da će uloga središnjih banaka u svijetu u narednom razdoblju nužno evoluirati. Stoga bi vrhovne monetarne vlasti širom svijeta trebale ispitati pitanja poput unapređenja svojih tijela odlučivanja, njihove neovisnosti i financiranja. Nova uloga središnjih banaka ne bi se trebala zadržati samo na ograničavanju rizika koje produciraju banke i fondovi u privatnom vlasništvu, već i država.

Kontrola države
Restrikcije na inflatorna financiranja države i osiguranje od političkih pritisaka na autonomne odluke vodstva središnjih banaka samo su neke od preporuka iz BIS-ovog izvješća. Razloge za takve preporuke stručnjaka BIS-a treba potražiti u neuobičajenoj praksi nekih središnjih banaka, prije svega američkog Feda, u posljednjih godinu dana. Naime, do sada su najvažnije funkcije svake središnje banke bile vođenje monetarne politike i očuvanje monetarne stabilnosti. Izbijanjem krize, neke od središnjih banaka uključile su se u njezino rješavanje cijelim nizom neuobičajenih postupaka što je strukturu i veličinu njihovih bilanci dramatično promijenilo. Usponom uloge središnjih banaka u upravljanju i rješavanju financijske krize dolazi se, smatraju u BIS-u, do još važnijeg pitanja: koja je buduća uloga središnjih banaka u reduciranju novih kriza te njihovo mjesto u političkom sustavu i društvu koje iz te uloge može proizaći. Pitanje buduće regulacije globalnog svjetskog financijskog sustava već neko vrijeme zaokuplja svjetske političare, prije svega u EU, ali i u SAD-u nakon dolaska Baracka Obame na predsjedničku dužnost.

Globalna policija
Čelnici najrazvijenih zemalja, izvukavši pouke iz sadašnje krize, na travanjskom su summitu skupine G20 jasno izrekli stav kako je sveobuhvatnija suradnja i koordinacija u nadzoru globalnog financijskog sustava prijeko potrebna. Uloga neke vrste globalnog financijskog policajca u Londonu je dodijeljena opet revitaliziranom MMF-u. No, pitanje je koliko je u globaliziranom svijetu današnjice jedno tijelo, pa bilo ono i MMF, sposobno efikasno bdjeti nad svjetskim financijama. Raspršivanje te uloge i na središnje banke moglo bi biti dobar način rješavanja pitanja globalne financijske regulacije. Ipak, a autori izvješća to i priznaju, institucionalno rješavanje budućih ovlasti središnjih banaka ne može se generalno propisati, već se mora ostaviti svakoj državi na odlučivanje, ovisno o ekonomskim i političkim uvjetima.

Izdvojeno

Reforma tijela odlučivanja
U izvješću BIS-a stoji da bi buduću ulogu središnjih banaka trebao pratiti i prihvatljiv i efikasan model odlučivanja. Tijela odlučivanja u središnjim bankama svijeta trenutno broje od tri do 20 članova, dok je prosjek oko 7 članova. Stoga bi broj članova trebao ovisiti o dvije činjenice: veličini države i teritorijalnom uređenju. Za federacije poput SAD-a ili saveza država poput Europske unije stručnjaci BIS-a savjetuju tijela s većim brojem članova radi osiguravanja adekvatnog predstavljanja. Isto vrijedi i za velike države.