Jednako kao i građani kojima recesija otežava egzistenciju tvrtke grcaju u nelikvidnosti i padu potražnje. Kao razvojnoj komponenti gospodarstva od koje djelomično i same žive banke su uz standardu paletu proizvoda tvrtkama ponudile rješenja za premošćivanje nelikvidnosti.

Treća po veličini, Erste banka, svojim korporativnim klijentima nudi kredit za izvozne poslove i njihovu pripremu kojim se izvoznim tvrtkama olakšava uravnotežen novčani tok. Kredit se odobrava na temelju izvozne dokumentacije poput, primjerice, jedinstvene carinske deklaracije, ugovora o izvozu ili otkupa loro akreditiva. Budući da je riječ o strogo namjenskom kreditu, Erste od klijenta traži dokaz o namjenskom utrošku sredstava tijekom ili nakon korištenja kredita. Ako je riječ o kreditu za pripremu izvoza, rok dospijeća iznosi najviše godinu dana, a ako je riječ o kreditu za izvoz, rok je najviše 150 dana. Kredit se može odobriti kao devizni ili kunski s valutnom klauzulom ili bez nje, a odobrena sredstva mogu se vraćati jednokratno, tromjesečno ili mjesečno. Međutim, poduzetnike najviše zanima cijena koju će banka naplatiti, nije identična za sve klijente, nego se dogovara individualno i kreće se u prilično širokom rasponu iako su joj temelj referentne kamatne stope. Konačna kamata ovisi o veličini poduzeća, povijesti poslovanja s bankom, duljini “staža” u statusu klijenta pa sve do toga koje sve usluge banke tvrtka koristi. Osim kredita, Erste banka u ponudi ima mrežu “međunarodnih deskova” za klijente koji poslovanje žele proširiti u inozemstvo. Na tim punktovima banka nudi informacije i potporu za otvaranje podružnica u nekoj od zemalja gdje je prisutna Erste grupa, od osnovnih financijskih i pravnih informacija preko kontakata odvjetnika do revizora i poreznih savjetnika. Preko međunarodnih deskova može se otvoriti prekogranični račun ili dogovoriti prekogranično kreditiranje.

Servisiranje dugova
Nelikvidnost gospodarstva utjecala je i na slabije servisiranje dugova tvrtki prema bankama, što potvrđuju i u Erste banci. “To je rezultat slabijega zadnjeg tromjesečja na makroekonomskoj razini, što je bilo i očekivano zbog početka recesije. Nenaplativi krediti kreću se i u segmentu tvrtki u okviru povijesnih veličina, no svakako valja reći da nije riječ o drastičnim pogoršanjima u naplati”, naglašavaju u Erste banci. Poduzetnici okrenuti izvozu visoko su na popisu prioriteta i u četvrtoj veličinom Raiffeisen banci. Iako će zbog gospodarske situacije usporiti kreditiranje, “RBA neće linearno smanjivati dostupnost kredita za sve vrste financiranja, kao ni za sve klijente” već će se više kontrolirati isplativost pa će se pod povećalom posebice naći poduzetnici čija kreditna sposobnost ne jamči dugoročno uspješno poslovanje. To u praksi znači da će, žele li kredit, tvrtke morati zadovoljiti oštrije kriterije kreditne sposobnosti i instrumente osiguranja. RBA će također posebno u obzir uzeti koliko manja potražnja za proizvodima pojedine tvrtke ima utjecaja na ukupno poslovanje, i to kroz strože uvjete odobravanja kredita. U ponudi tvrtkama RBA ima proizvode za obrtnike te malo i srednje poduzetništvo. Na temelju sredstava iz kreditne linije Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) RBA nudi do 125.000 eura kredita za kupnju poslovnog prostora, gradnju ili uređenje ureda, skladišta ili proizvodnog (prodajnog) prostora te financiranje opreme ili vozila. Zahtjev za kreditom mogu podnijeti svi poduzetnici neovisno jesu li postojeći ili novi klijenti banke. Kao dodatne pogodnosti tvrtke mogu zatražiti kredit s fleksibilnim rokom otplate, prekoračenje po transakcijskom računu ili poslovnu Mastercard revolving karticu. Što se korporativnog sektora tiče, to, drugim riječima, znači da će banke prvo kredite odobravati poduzećima koja mogu uspješno poslovati na vanjskim tržištima (izvoznici proizvoda i usluga). Nakon njih slijede tvrtke koje nisu osjetljive na krizne cikluse, a nakon njih na red tek dolaze ostali klijenti. Na taj se način obuzdava kreditiranje potrošnje. Poduzećima, koja nemaju atraktivne proizvode i usluge, u razdoblju ostaje prilagoditi se tržištu i smanjiti troškove. Banke poručuju da im neće na štetu klijenata s većim potencijalom omogućavati produžavanje agonije. Ograničeni resursi se upotrebljavaju na mjestima gdje će ostvariti najveći učinak. U Privrednoj banci Zagreb za tvrtke izdvajaju kredit kupcu (Buyer’s Credit) namijenjen za potporu i unapređenje izvoza kojim PBZ kao izvoznikova banka odobrava kredit uvoznikovoj banci (uvozniku), a HBOR osigurava kredit od komercijalnih i političkih rizika izdavanjem police osiguranja u korist PBZ-a.?Kreditom se financira izvoz robe hrvatskog podrijetla u kojem hrvatski udjel u proizvodu ili usluzi mora iznositi najmanje 60 posto.

Ako je udjel domaće proizvodnje manji, kredit se može realizirati kroz “multisourcing”, odnosno reosiguranje HBOR-a kod drugih izvoznih agencija. Zahtjev za financiranje klijent treba dostaviti PBZ-u ili HBOR-u prije zaključenja komercijalnog ugovora. Kreditom se financira najviše 85 posto vrijednosti ugovora, dok?15 posto vrijednosti posla uvoznik plaća avansom. Kako napominju u PBZ-u, kredit kupcu je strukturiran tako da izvoznik osim svog proizvoda kupcu, tj. uvozniku, istodobno nudi financiranje, a na taj način se ne koriste limiti izloženosti koje izvoznik ima odobrene kod PBZ-a. I Hypo Alpe-Adria banka s HBOR-om sudjeluje u financiranju izvora u programu kreditiranja “Priprema izvoza”. Banka i HBOR ugovaraju iznos okvirnoga revolving kredita, a nakon pola godine poslovna banka pravda stanje kredita. Kroz vrijeme korištenja moguće je vraćati ili povlačiti sredstva do odobrenoga okvirnog iznosa. Rok otplate kredita može biti do jedne godine, uz tromjesečno, odnosno šestomjesečno usklađenje razine kredita u otplati, ovisno o trajanju kredita. U slučaju da mu zatreba, izvozniku se može rok produljiti do godinu dana. Kamatna stopa za klijenta je fiksna i računa se kao osnovna (utvrđuje ju Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja) uvećana za maržu ovisno o ocjeni kreditnog boniteta krajnjeg korisnika kredita i ponuđenih instrumenata osiguranja. Banka za obradu kredita obračunava naknadu do 1 posto kredita. U Hrvatskoj poštanskoj banci osim kratkoročnog financiranja i rješavanja problema likvidnosti tvrtkama nude agrokredit, koji se ovisno o namjeni može podignuti do 1,5 milijuna kuna. Rok otplate kredita je od 12 do 180 mjeseci s mogućnošću počeka od 12 do 36 mjeseci. Uz kredit HPB nudi pogodnosti poput Visa poslovne kartice te savjetodavne usluge HPB EU deska za korištenje pretpristupnih sredstava EU.

Plasiranje sredstava
Osim vlastite ponude, HPB surađuje i s HBOR-om, Ministarstvom poljoprivrede te Ministarstvom mora, turizma, prometa i razvitka, čiji je cilj poticati poduzetništvo u turizmu, kreditirati razvitak otoka, poticati obiteljsko turističko gospodarstvo te financirati zaštitu okoliša. “U plasiranju sredstava u 2009. veliku će ulogu odigrati upravo HBOR kroz novi program kreditiranja proizvodnje. Sredstva iz programa namijenjena su malim i srednjim poduzetnicima preko poslovnih banaka, što će omogućiti povoljnije financiranje tekućeg poslovanja robnih proizvođača, a što je posebno važno u razdoblju produživanja rokova naplate prodane robe te pada narudžbi na domaćem i inozemnom tržištu”, kaže Jurica Miličević, izvršni direktor direkcije za mala i srednja poduzeća HPB-a. I OTP banka nudi čitavu paletu kreditnu paletu kreditiranja gospodarstva; od kredita povećanje kapaciteta do proširenja proizvodnog programa. Dugoročni krediti uključuju, primjerice, investicijske kredite, hipotekarne, dugoročne turističke kredite te dugoročne devizne kredite. Instrumenti osiguranja, rokovi i dinamika otplate ovise o kvaliteti projekta i kreditnoj sposobnosti. Kamatne stope propisane u rasponima i cijena pojedinoga kredita ovisi o individualnom plasmanu. I OTP banka nudi čitavu kreditnu paletu za gospodarstvenike, od kredita povećanja kapaciteta do proširenja proizvodnog programa. Dugoročni krediti uključuju investicijske kredite, hipotekarne, dugoročne turističke kredite te dugoročne devizne kredite. Instrumenti osiguranja, rokovi i dinamika otplate ovise o kvaliteti projekta i kreditnoj sposobnosti. Kamatne stope propisane u rasponima i cijenama pojedinoga kredita ovise o individualnom plasmanu. Na lokalnoj razini OTP banka surađuje s razvojnim agencijama Zadarske, Šibensko-kninske, Istarske i Krapinsko-zagorske županije za razvoj poduzetništva na lokalnoj razini, a sudjeluje i u linijama HBOR-a. Volksbank poduzetnicima nudi po mjeri krojene proizvode prilagođene njihovim individualnim potrebama. Sukladno tome uvjeti kreditiranja prilagođavaju se svakom pojedinom klijentu, ovisno o nizu faktora.

Uvjeti kredita dogovaraju se individualno jer projekti iziskuju različiterokove korištenja, eventualnu potrebu za počekom i različitu dinamiku vraćanja ovisno o djelatnosti i dinamici povrata ulaganja. Volksbank na temelju različitih investicijskih studija odlučuje koje će od poduzetničkih projekata financirati a u strukturi financiranja poduzetnik obično sudjeluje s 20 posto vlastitih sredstava, čime ujedno s kreditorom dijeli i rizik kredita. U Banco Popolare Croatia banci najtraženije su kreditne linije za izvoz i mikrokreditiranje. Linija za izvoz nije ograničena visinom maksimalnog kredita već kreditnom sposobnošću klijenta, obrtnim sredstvima, vrijednosti izvoznog posla te instrumentima osiguranja. Rok otplate je godina dana s jednomjesečnim dospijećem uz šestomjesečno usklađivanje razine kredita u otplati. Efektivna kamatna stopa kreće se od 5,06 posto na više. Program mikrokreditiranja BPC provodi u suradnji s HBOR-om, KfW-om, Razvojnom bankom Vijeća Europe i Europskom komisijom. Sredstva se mogu upotrijebiti za financiranje dugoročnih investicija u osnovna sredstva te za financiranje obrtnog kapitala. Iznosi kredita variraju od 30.000 do 125.000 eura, rok otplate je do pet godina uključujući poček od maksimalno jedne godine. Kamatna stopa je šestomjesečni Euribor uvećan za maržu od 1,5 postotnih bodova. ‘Primjetan je manjak novca na tržištu i poteškoće u redovnoj otplati kredita koje iz toga proizlaze. Prelijevanje krize na hrvatsko tržište bilo je očekivano pa smo na vrijeme započeli s izrađivanjem strategije za poslovanje u otežanim uvjetima i stalan kontakt s klijentima. Takav je pristup urodio plodom te možemo reći da udio tzv. loših kredita nije značajnije porastao od kraja 2008.’, pocrtava Mirna Šipek-Mlikotić, voditeljica Sektora za poslovanje s pravnim osobama.Varaždinska Vaba banka nudi nekoliko linija za poduzetnike zahvaljujući suradnji i projektima s lokalnim jedinicama. Krediti se odobravaju uz povoljne uvjete zahvaljujući subvencijama, a namjena je kupnja, izgradnja uređenje gospodarskih objekata, kupnja opreme ili dijelova opreme. Najmanji iznos kredita je 35.000 kuna, a može doseći do 2 milijuna kuna. Kamate iznose od 6,9 do 9,5 posto od čega je subvencionirano 2 posto pa klijenta ona iznosi 4,9 posto, odnosno 7,5 posto. Rokovi otplate su maksimalno 7 godina, dok je najduži poček moguće ugovoriti u trajanju od jedne godine. “Prednost imaju kvalitetni i perspektivni projekti koji zadovoljavaju uvjete. Kod kreditnih linija s jedinicama lokalne uprave i samouprave naglasak je na razvojnim (proizvodnim) djelatnostima i djelatnostima koje kroz investiciju planiraju otvaranje novih radnih mjesta”, zaključuje Denis Čivgin, direktor Financijskog centra Zagreb Vaba banke.

Činjenice

Za poduzetnike 28% više
Osvrćući se na probleme poduzetnika, u Erste banci, koja je inače u prošloj godini od HBOR-a povukla 28 posto više novca za poduzetnike, napominju da im je taj sektor jedna od strateških orijentacija. Od HBOR-a Erste banka ukupno je povukla 1,65 milijardi kuna, a od toga najveći se dio, odnosno 43 posto ili 711 milijuna kuna, odnosi na kredite za potporu izvozu. Isti udio kredita iz programa kreditiranja pripreme za izvoz te sam izvoz bilježi se krajem ovogodišnjeg travnja.

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?

Činjenice

Suradnja HPB-a i HBOR-a
Osim vlastite ponude, Hrvatska poštanska banka surađuje i s Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj, Ministarstvom poljoprivrede te Ministarstvom mora, turizma, prometa i razvitka čiji je cilj poticati poduzetništvo u turizmu, kreditirati razvitak otoka, poticati obiteljsko turističko gospodarstvo te financirati zaštitu okoliša. “U plasiranju sredstava u 2009. veliku će ulogu odigrati upravo HBOR kroz novi program kreditiranja proizvodnje. Sredstva iz programa namijenjena su malim i srednjim poduzetnicima preko poslovnih banaka, što će omogućiti povoljnije financiranje tekućeg poslovanja robnih proizvođača, a što je posebno važno u razdoblju produživanja rokova naplate prodane robe te pada narudžbi na domaćem i inozemnom tržištu”, kaže Jurica Miličević, izvršni direktor direkcije za mala i srednja poduzeća HPB-a.