EN DE

Bankovni računi opasniji od radijacije

Autor: Tomislav Pili
21. travanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —

Rusija i Amerika usvajaju strategiju kojom nuklearno oružje nije usmjereno na gradove, nego na financijske i gospodarske subjekte

Globalna kriza izvrsno je pokazala koliko je gospodarstvo SAD-a ranjivo ako se najvažniji gospodarski subjekti, ponajprije najveće financijske institucije, nađu u poslovnim problemima, a kamoli ako postanu mete nuklearnog udara. Naime, ruski analitičari čije stavove prenosi moskovski dnevnik Pravda otišli su korak dalje i napravili mapu američkih banaka i korporacija koje bi bilo potrebno pogoditi nuklearnim oružjem u slučaju eventualnog nuklearnog rata između Rusije i SAD-a. Prema njihovim mišljenjima, uopće ne bi bilo potrebno sjevernoamerički kontinent pretvoriti u nuklearnu pustinju pa da se američko gospodarstvo potpuno uruši na vrlo dugi rok.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Selekcija meta
Leonid Ivašov, potpredsjednik Akademije geopolitičkih znanosti, vjeruje kako bi Rusija najprije trebala napasti najveće američke banke. Uspješno izvršeni napad potpuno bi paralizirao gospodarstvo ovisno o novcu. No, uz sravnjivanje američkih banaka (i gradova u kojima im je sjedište), radi sigurnost bilo bi potrebno lansirati i nekoliko balističkih raketa na London, preciznije velike banke smještene u Cityu, smatra Ivašov. Inga Fokša, analitičarka IK Atona ipak je konkretnija nego Ivašov i smatra da bi bilo potrebno pogoditi samo 6 meta ako se želi postići potpuni efekt. Prema Fokši, prvi udar trebao bi pogoditi Korporaciju za osiguranje saveznih depozita u Washingtonu, Dallasu i Chicagu. “Ta kompanija upravlja depozitima i ako ostale banke više neće moći računati na njezine garnacije, stanovništvo će uhvatiti panika i krenut će u masovno povlačenje svojih uloge iz banaka”, smatra Fokša očito ignorirajući mogućnost da na paniku stanovništva mnogo više utječe sama činjenica da je došlo do nuklearnog napada. Nakon te institucije sljedeća meta trebala bi biti perjanica američkog gospodarstva, General Electric. Uništenje GE-a Fokša objašnjava njegovom važnošću za ekonomiju jer tvrtka ima razvijene različite vidove biznisa i stoji na raskrižju nekoliko sektora realne ekonomije. Njezin nestanak paralizirao bi ekonomsku aktivnost na tisuće drugih, manjih tvrtki koji surađuju s GE-om, a milijuni ljudi ostali bi bez posla, tvrdi analitičarka Fokša. Treći i četvrti udar bili bi rezervirani za financijske institucije poput Freddie Maca, Fannie Mae, Ministarstva financija i Saveznih rezervi (Fed). “Fredie Mac i Fannie Mae trenutno gutaju goleme količine državnog novca”, rekla je Fokša aludirajući da bi njihovo gađanje na posredni način izbrisalo iz optjecaja velike količine novca. O izboru Ministrarstva financija i Saveznih rezervi ne treba previše trošiti riječi.

Globalna kriza izvrsno je pokazala koliko je gospodarstvo SAD-a ranjivo ako se najvažniji gospodarski subjekti, ponajprije najveće financijske institucije, nađu u poslovnim problemima, a kamoli ako postanu mete nuklearnog udara. Naime, ruski analitičari čije stavove prenosi moskovski dnevnik Pravda otišli su korak dalje i napravili mapu američkih banaka i korporacija koje bi bilo potrebno pogoditi nuklearnim oružjem u slučaju eventualnog nuklearnog rata između Rusije i SAD-a. Prema njihovim mišljenjima, uopće ne bi bilo potrebno sjevernoamerički kontinent pretvoriti u nuklearnu pustinju pa da se američko gospodarstvo potpuno uruši na vrlo dugi rok.

Selekcija meta
Leonid Ivašov, potpredsjednik Akademije geopolitičkih znanosti, vjeruje kako bi Rusija najprije trebala napasti najveće američke banke. Uspješno izvršeni napad potpuno bi paralizirao gospodarstvo ovisno o novcu. No, uz sravnjivanje američkih banaka (i gradova u kojima im je sjedište), radi sigurnost bilo bi potrebno lansirati i nekoliko balističkih raketa na London, preciznije velike banke smještene u Cityu, smatra Ivašov. Inga Fokša, analitičarka IK Atona ipak je konkretnija nego Ivašov i smatra da bi bilo potrebno pogoditi samo 6 meta ako se želi postići potpuni efekt. Prema Fokši, prvi udar trebao bi pogoditi Korporaciju za osiguranje saveznih depozita u Washingtonu, Dallasu i Chicagu. “Ta kompanija upravlja depozitima i ako ostale banke više neće moći računati na njezine garnacije, stanovništvo će uhvatiti panika i krenut će u masovno povlačenje svojih uloge iz banaka”, smatra Fokša očito ignorirajući mogućnost da na paniku stanovništva mnogo više utječe sama činjenica da je došlo do nuklearnog napada. Nakon te institucije sljedeća meta trebala bi biti perjanica američkog gospodarstva, General Electric. Uništenje GE-a Fokša objašnjava njegovom važnošću za ekonomiju jer tvrtka ima razvijene različite vidove biznisa i stoji na raskrižju nekoliko sektora realne ekonomije. Njezin nestanak paralizirao bi ekonomsku aktivnost na tisuće drugih, manjih tvrtki koji surađuju s GE-om, a milijuni ljudi ostali bi bez posla, tvrdi analitičarka Fokša. Treći i četvrti udar bili bi rezervirani za financijske institucije poput Freddie Maca, Fannie Mae, Ministarstva financija i Saveznih rezervi (Fed). “Fredie Mac i Fannie Mae trenutno gutaju goleme količine državnog novca”, rekla je Fokša aludirajući da bi njihovo gađanje na posredni način izbrisalo iz optjecaja velike količine novca. O izboru Ministrarstva financija i Saveznih rezervi ne treba previše trošiti riječi.

Kao i u posljednjih 60-ak godina, i ova posljednja ruska razmišljanja o pravcima i mogućnostima nuklearnog rata između Rusije i Sjedinjenih Država, koliko god zvučala pomalo naivno s ruske strane, pokrenula su američka, na sreću još uvijek samo teorijska promišljanja. Naime, američki znanstvenici pretprošli su tjedan javno objavili novu nuklearnu doktrinu nazvanu minimalno nuklearno zastrašivanje. Nova doktrina, iako još uvijek neslužbena, trebala bi zamijeniti doktrinu uzajamnog sigurnog uništenja (Mutual Assured Demolition-MAD). Strategija uzajamnog sigurnog uništenja bila je posljednji izdanak Hladnog rata – uz program Rat zvijezda – te jedan od važnijih razloga golemog nakrcavanja svijeta nuklearnim oružjem u posljednjih 30-tak godina. Doktrina minimalnog nuklearnog zastrašivanja trebala bi poduprijeti najnovije Obamine inicijative o smanjenju nuklearnih arsenala na objema stranama. Naime, na marginama londonskog summita G20 početkom ovog mjeseca američki predsjednik Obama i njegov ruski kolega Medvjedev najavili su skorašnje pokretanje novih bilateralnih pregovora o smanjenju nuklearnog oružja. Prema doktrini minimalnog nuklearnog zastrašivanja, najvažnije mete američkih interkontinentalnih raketa trebalo bi biti 12 najvećih i krucijalno važnih ruskih kompanija kao što su Gazprom, Rosnjeft, Rusal, Nornikel, Evraz ili Severstal. Među potencijalnim američkim metama našla se i trenutno najomraženija ruska kompanija u Mađarskoj, kupac 20-postotnog udjela u Molu, Surgutnjeftgaz. Najnovija doktrina američkih znanstvenika-stratega o minimalnom nuklearnom zastrašivanju svojevrsni je odmak od dosadašnje MAD strategije koja je bez previše suosjećanja kalkulirala s potrebom uništenja oko 200 ruskih gradova. No, osim što je dobrano reducirana u odnosu na strategiju uzajamnog sigurnog uništenja, njezini ciljevi ne donose ništa novo. “Novi trend” o uništenju neprijeteljske ekonomije, odnosno njegovih najvećih dragulja, nije nimalo nova i postoji od kada postoji i povijest ratovanja. Novost je da je važnost financijskog sektora, ponajviše banaka, naglo porasla u razmišljanjima stratega koji su očito poučeni trenutnim stanjem svjetske ekonomije. No, kao i uvijek kad stratezi razmišljaju, ljudski se životi upisuju u stavku “kolateralne žrtve”. Ruski ekonomist Jevgenij Nadoršin smatra da su obje teorije potpuno sulude. “Razlika između trenutka paraliziranja nacionalne ekonomije i trenutka gubljenja milijuna ljudskih života mjeri se u satima. Nije važno koju vrstu mete birate ili koje mete biraju Amerikanci jer nuklearni napad neće proći bez odgovora druge strane.

Manipuliranje pohlepom
U svakom slučaju, protivim se takvim konceptima”. Financijska kriza koja potresa američku, ali i globalnu ekonomiju najbolje pokazuje da za, ako već ne uništenje, a onda barem ranjavanje protivničkog gospodarstva nije potrebna nuklearna gljiva iznad poslovnih četvrti gradova, već samo manipuliranje ljudskom pohlepom. Efekti su vrlo slični, a jedine kolateralne žrtve su deseci tisuća nezaposlenih, ali živih ljudi. Međutim, američkim i ruskim stratezima to očito nije dovoljno. To ne treba čuditi, jer je pokretanje proizvodnje u vojno-industrijskom kompleksu, kako ga je prvi puta nazvao Dwight Eisenhower, provjereno najbolji način za izlazak iz krize i pokretanje konjukture, tako prijeko potrebne današnjem globalnom gospodarstvu.

Autor: Tomislav Pili
21. travanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close