EN DE

Neradna nedjelja spustila prodaju

Autor: Suzana Varošanec
25. veljača 2009. u 22:00
Podijeli članak —

Hrvatska obrtnička komora nastoji spasiti male obiteljske trgovine izuzećem iz primjene zakonske zabrane rada nedjeljom

Desetak velikih trgovaca iz “neprehrambenog” biznisa pobija ustavnom tužbom zakonsku odredbu o neradnoj nedjelji na Ustavnom sudu, a Hrvatska obrtnička komora nastoji spasiti male obiteljske trgovine izuzećem iz primjene zakonske zabrane rada nedjeljom. Riječ je o posebnom “kolutu za spašavanje” kojim bi se omogućilo za 19.000 malih obiteljskih trgovina da rade i nedjeljom, a u HOK-u procjenjuju kako bi u slučaju da za to ne bude političkog sluha u stečaju moglo završiti čak 30-ak posto trgovaca obrtnika do kraja godine. Analize prometa u maloprodaji hrane iz siječnja 2009. kod većine velikih trgovaca nisu razočaravajuće, a razlog je što nije podbacilo stanje u njihovim blagajnama čega su se mnogi pribojavali. Epilog je to poslovanja trgovačke branše nakon prvog mjeseca primjene zakonske odredbe o neradnoj nedjelji kojim se potvrđuje da primjena nove zakonske odredbe iz Zakona o trgovini, one o neradnoj nedjelji, na trgovačku branšu ne djeluje na isti način. Zamjetne su velike razlike glede utjecaja na promet, a nakon što je početkom godine uveden princip zabrane neradne nedjelje, u najvećem dijelu godine razdjelnica na velike i male gubitke ovisi primarno o dva pitanja: je li riječ o trgovcima u prehrambenom ili neprehrambenom biznisu te je li riječ o malim ili velikim poduzetnicima. Siječanj je tradicionalno najlošiji mjesec po prometu u maloprodaji, i to za čak 30-ak posto u usporedbi s ostalim mjesecima, no nakon što je zaključen ovaj posljednji, u računicima trgovaca pokazuje se kako su na promet utjecali i neradna nedjelja i recesija koja počinje smanjivati kupovnu moć. U trgovačkoj se branši mnogi u ovom trenutku navodno više pribojavaju mogućeg opadanja prometa zbog potencijalnog smanjivanja potrošnje građana, a do toga može doći zbog gubitka velikog broja radnih mjesta, skupljih mjesečnih rata kredita velikom broju prezaduženih građana i prisilne štednje za koju se vjeruje da će zahvatiti mnoga kućanstva. Administrativna zabrana rada nedjeljom jednom dijelu branše je gorući problem.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi
Već ste pretplatnik? Prijavite se Google računom

Ustavna tužba
Gubitak 1/7 tjednog radnog vremena reflektira se u praksi kroz nešto slabiji promet mnogih velikih trgovačkih centra, a drastične posljedice izražene velikim padu prometa bilježe male trgovine s prehrambenim artiklima te prodavaonice obuće i odjeće, bilo da je riječ o velikim trgovcima ili trgovinama u zakupu u velikim trgovačkim centrima jer ga oni ne mogu prebaciti na ostale radne dane. Linija franšiznih trgovina modom u sklopu Fižulićeve Magme, primjerice, zbog neradne nedjelje i pada kupovne moći građana zabilježila je u siječnju pad prihoda od prodaje za 25 posto. I u trgovačkom lancu Emmezeta, koji prodaje namještaj, kućne potrepštine, odjeću i bijelu tehniku, tvrde da im je promet znatno pao, a on iznosi oko 8 posto. Trgovci namješajem poput zagrebačkog Mandija ne žele, primjerice, otkriti podatke o padu prometa, no i njih je nezadovoljstvo poslovanjem u siječnju, kako kažu, natjeralo da se pridruže ustavnoj tužbi. Dragutin Mamić, savjetnik Uprave trgovačkog centra Mandi, objašnjava kako uglavnom nedjeljom ljudi mogu na miru donijeti odluku o kupnji namještaja. “Za takvu odluku oni trebaju imati dovoljno vremena, pa im treba vratiti nedjelju kao najbolji dan da se obavi kupnja namještaja”, kaže Mamić.

Autor: Suzana Varošanec
25. veljača 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati