EN DE

HUB: Moguć pad kamata 2009.

Autor: Miho Dobrašin
16. prosinac 2008. u 22:00
Podijeli članak —

Bohaček je istaknuo kako će uvjeti za dobivanje kredita biti postroženi, međutim da nema govora o kreditnoj krizi

Aktivne kamatne stope domaćih banaka mogle bi pasti u prvom tromjesečju iduće godine s obzirom na to da je oživjelo međubankarsko novčano tržište, no taj scenarij vrijedi tek u slučaju da situacija ostane nepromijenjena, odnosno da ne dođe do vanjskih šokova vezanih uz globalnu krizu, poručuju u Hrvatskoj udruzi banaka. “Ne znam hoće li kamatne stope ići prema gore ili prema dolje. Jedino je sigurno da marže banaka neće rasti. Premija rizika će rasti ako se poveća intenzitet krize”, rekao je direktor HUB-a Zoran Bohaček na brifingu za medije održanom u utorak.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Uvjeti krize
Kako napominju u HUB-u, kamatne stope idućih će se mjeseci kretati pod utjecajem teško predvidljivih i međuzavisnih premija na rizike jer se u uvjetima krize pojavljuju dodatni rizici, a i oni uobičajeni se pojačavaju. Drugim riječima, unatoč većem protoku međubankarskih pozajmica nema sigurnih znakova da će doista doći do spuštanja kamata. Bohaček je istaknuo kako će uvjeti za dobivanje kredita biti stroži, međutim da nema govora o kreditnoj krizi. “Kreditne krize nema. Kredita će biti dovoljno, međutim, banke će provoditi bolju selekciju kad je riječ kome odobriti kredit”, kaže prvi čovjek HUB-a. Najnovija smanjenja troškova monetarne regulacije nadomjestit će rast troškova izvora sredstava banaka do kojeg je došlo u razdoblju izbijanja globalne krize nakon rujna 2008.

Aktivne kamatne stope domaćih banaka mogle bi pasti u prvom tromjesečju iduće godine s obzirom na to da je oživjelo međubankarsko novčano tržište, no taj scenarij vrijedi tek u slučaju da situacija ostane nepromijenjena, odnosno da ne dođe do vanjskih šokova vezanih uz globalnu krizu, poručuju u Hrvatskoj udruzi banaka. “Ne znam hoće li kamatne stope ići prema gore ili prema dolje. Jedino je sigurno da marže banaka neće rasti. Premija rizika će rasti ako se poveća intenzitet krize”, rekao je direktor HUB-a Zoran Bohaček na brifingu za medije održanom u utorak.

Uvjeti krize
Kako napominju u HUB-u, kamatne stope idućih će se mjeseci kretati pod utjecajem teško predvidljivih i međuzavisnih premija na rizike jer se u uvjetima krize pojavljuju dodatni rizici, a i oni uobičajeni se pojačavaju. Drugim riječima, unatoč većem protoku međubankarskih pozajmica nema sigurnih znakova da će doista doći do spuštanja kamata. Bohaček je istaknuo kako će uvjeti za dobivanje kredita biti stroži, međutim da nema govora o kreditnoj krizi. “Kreditne krize nema. Kredita će biti dovoljno, međutim, banke će provoditi bolju selekciju kad je riječ kome odobriti kredit”, kaže prvi čovjek HUB-a. Najnovija smanjenja troškova monetarne regulacije nadomjestit će rast troškova izvora sredstava banaka do kojeg je došlo u razdoblju izbijanja globalne krize nakon rujna 2008.

Niži troškovi regulacije
Naime, trošak po kojem banke pribavljaju sredstva porastao je prošli mjesec u odnosu na rujan sa 3,95 na 4,49 posto, dok je istodobno trošak regulacije zahvaljujući HNB-u smanjen sa 3,30 na 1,93 posto. Ukupni trošak sredstava za banke tako je pao sa 7,25 na 6,42 posto. Međutim, prema HUB-u, i dalje djeluju svi prijašnji pritisci na povećanje kamata. Početak otpuštanja monetarne regulacije iz listopada i studenoga neće trajno otkloniti te pritiske pa u udruzi banaka traže restriktivnu fiskalnu te ekspanzivnu monetarnu politiku. Smanjeni troškovi regulacije potječu od ukidanja granične obvezne pričuve i smanjenja stope obvezne rezerve za tri postotna boda. Spuštanje stope obvezne rezerve u studenom ne predstavlja fundamentalno rasterećenje, nego samo kompenzaciju za promjenu u sustavu održavanja rezervi (nepriznavanje gotovine u održavanje rezerve) iz rujna. “Učinkovit doprinos normalizaciji kamata može dati restriktivna fiskalna politika koja će smanjiti potrebe za monetarnim restrikcijama i olakšati kreditne tokove prema privatnom sektoru. Time će pridonijeti smanjenju rizika i sprečavanju rasta kamata”, tvrde u HUB-u.

izdvojeno

Skuplja sredstva
Ukupni troškovi sredstava za banke eskalirali su od rujna 2005. do rujna 2008., povećavši se sa 4,50 na 7,25 posto.

Regulacijski troškovi
Smanjeni troškovi regulacije potječu od ukidanja granične obvezne pričuve i smanjenja stope obvezne rezerve. Ukupni troškovi sredstava za banke pali sa 7,25 na 6,42 posto.

Pad EURIBOR-a
Međubankarska trgovina u razvijenim zemljama počela se normalizirati nakon što je EURIBOR počeo padati. Ako situacija ostane ista, mogućnost je za pad aktivnih kamatnih stopa.

Autor: Miho Dobrašin
16. prosinac 2008. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close