Poljska je revidirala naniže prognoze rasta za 2009. te najavila 24 milijarde eura vrijedan paket poticaja za gospodarstvo kako bi mu pomogla da lakše prebrodi globalnu gospodarsku krizu u razdoblju 2009. – 2010. godine. “Riječ je o programu stabilizacije i razvoja jer je Poljska još u fazi razvoja”, kazao je premijer Donald Tusk.

Niža stopa rasta
Istodobno je ministar financija Jan Rostowski priopćio da je njegovo ministarstvo snizilo prognozu gospodarskog rasta u 2009. na 3,7 posto, s prije prognoziranih 4,8 posto. Naime, u petak objavljeni podaci nacionalnog statističkog ureda pokazali su da je poljsko gospodarstvo u trećem ovogodišnjem tromjesečju ojačalo 4,8 posto u usporedbi s istim tromjesečjem 2007., premašivši očekivanja. Prema Tuskovim riječima, najavljeni paket gospodarskih poticaja vrijedan 91,3 milijarde zlota uključuje podizanje razine jamstava bankama, izdavanje zajmova malom i srednjem poduzetništvu te ulaganje u izvore obnovljive energije.

Tri cilja
“Program ima tri cilja: održati financijsku stabilnost radi očuvanja kredibiliteta Poljske, pružiti učinkovitu zaštitu najsiromašnijim građanima pogođenim svjetskom krizom te održati gospodarski razvoj radi hvatanja koraka s najbogatijim europskim zemljama”, dodao je. Tusk je naglasio kako se vlada također planira držati planova o smanjenju proračunskog manjka u idućoj godini na 18,2 milijarde zlota (4,73 milijarde eura) u usporedbi sa 27 milijardi zlota (3,2 posto BDP-a) koliko se procjenjuje da iznosi u 2008. godini. Iako je izrazio skepsu spram 200 milijardi eura vrijednog paketa poticaja za gospodarstvo koji je predložila Europska komisija, Tusk je naglasio da Poljska podržava sva nastojanja unutar EU usmjerena na stabilizaciju tržišta te ograničenje mogućnosti manipulacije i spekulativnih napada. Sada je jasno da kriza iz SAD-a nije samo prešla Atlantik nego prijeti cijelom Starom kontinentu, a najviše zemljama istočne Europe. Naime, prije nekoliko tjedana Velika Britanija objavila je da je u teškoćama, a zatim se Island našao pred propašću, a krajem listopada Monetarni fond počeo je spašavati Mađarsku i Ukrajinu.

činjenice

Alarmantni dugovi
Potrošnja je stvorila velike zahtjeve za uvozom. Posljedično, države su zbog toga bile prisiljene posuđivati i postajale su kritično zadužene. To zaduživanje nije bilo alarmantno sve dok je financijski sustav imao dovoljno gotovine.
Pomoć Bugarima i Rumunjima
Rumunjska i Bugarska će gotovo sigurno trebati pomoć, no kod njih je pitanje koliko će zapadne banke biti voljne pomoći. Neke druge države, poput Češke, imat će manje kratkoročne probleme s likvidnošću.