Dionice iz građevinskog i brodarskog sektora u proteklih su godinu dana u prosjeku izgubile više od 80 posto vrijednosti te na Zagrebačkoj burzi traje međusobna utrka za većim padom. Upravo su ti sektori do samo prije nepunu godinu na Zagrebačkoj burzi ostvarivali golem rast i najveći je broj ulagača u to vrijeme burzovnog buma kupovalo upravo izdanja tih sektora. U posljednjih godinu dana njihova se vrijednost, međutim, zbog svjetske financijske krize uvelike počela topiti nakon što su ulagači krenuli u rasprodaju najlikvidnijih izdanja. Dionice u građevinskom sektoru od početka godine pale su u prosjeku 80,5 posto, dok je brodarski sektor potonuo 68,7 posto.

Sličnost sektora
Brodarima prosjek diže dionica Splitske plovidbe kojom se vrlo rijetko trguje i koja je od početka godine čak ostvarila rast od 0,5 posto. Bez nje je brodarski sektor ostvario pad od 82,4 posto i time se ne razlikuje pretjerano od građevinskog sektora. “Dionice brodarskog sektora pod izravnim su utjecajem usporenog rasta svjetskoga gospodarstva te recesije u SAD-u, najvećoj svjetskoj ekonomiji, i vodećim gospodarstvima EU. Očekivanja za taj sektor nisu pozitivna, što se ugradilo u burzovna kretanja brodara”, objašnjava Željko Bunjevac, analitičar Fima FAS-a koji napominje kako posjeduje dionice Atlantske plovidbe. Građevinski i brodarski sektori pad duguju i svojoj velikoj likvidnosti na plitkom tržištu kakvo je hrvatsko. U vrijeme velikog rasta vrijednosti indeksa gotovo svi su ih kupovali nadajući se velikoj zaradi, a kada je došlo do krize, svi su se rješavali dionica koje je najlakše prodati, a upravo su to građevinske i brodarske dionice. Iako je svjetska financijska kriza glavni uzrok pada, ona je ipak ostavila različite posljedice na svakom od sektora.

Ciklička industrija“
Pad građevinskog sektora školski je primjer pada cikličke industrije u vrijeme recesije”, kaže Vjeran Filippi, predsjednik Uprave Adriatica Capitala. On tvrdi da građevinske kompanije u Hrvatskoj počivaju na dva stupa: osobnoj potrošnji i ulaganjima države. Kako u recesiji dolazi do pada osobne potrošnje, ali i znatnijeg smanjenja državnih ulaganja u infrastrukturne projekte, dolazi i do pada prihoda. Slično tvrdi i Bunjevac: “Građevinarstvo je više ovisno o domaćoj makroekonomskoj slici i državnim investicijama, a najave smanjenja proračunske potrošnje mogle bi se odraziti na buduće prihode kompanija. Unatoč objavljenim dobrim devetomjesečnim rezultatima i potpisanim novim ugovorima očekivanja smanjenja investicija od države i eventualnog odgađanja infrastrukturnih projekata rezultiralo je padom cijena dionica građevinskih kompanija.” Brodarske kompanije prve su priznale kako imaju problema s financiranjem svojega poslovanja jer im je otežan pristup kreditima, a onda se sličan problem proširio i na ostale realne sektore. Njihova iskrenost stajala ih je pada cijena dionica. Osim toga indeks Baltic Dry (BDI) cijena usluga brodskog prijevoza rasutih tereta, koji prati cijene oceanskog transporta roba, u proteklih je pet mjeseci snažno oslabio te je pao na 733 boda.