Poslovna 2005. godina, koja je trajala od 1. listopada 2004. do 30. rujna 2005., bila je vrlo plodonosna za Siemens u Hrvatskoj. Tvrtka je ostvarila rast narudžbi i prihoda, otvorila nove regionalne urede i povećala broj zaposlenika.
Ukupni prihod porastao je na 1,56 milijardi kuna, što je rast od 11 posto u odnosu na godinu prije. Pravi pokazatelj zdravog rasta, dobit prije oporezivanja i kamata (EBIT), povećana je na 113 milijuna kuna, odnosno porasla je za 10 posto. Iznos neto dobiti nije objavljen, ali kako tvrdi direktor financija Siemensa za Hrvatsku, iznenađenja neće biti, te se može očekivati iznos koji će biti veći za jednak postotak kao i EBIT, dakle 10 posto.

Nove usluge
Najveći je rast zabilježen u iznosima novih narudžbi – za 276 milijuna kuna ili 20 posto. Nove narudžbe u poslovnoj 2005. godini iznosile su 1,64 milijarde kuna. “Sektor komunikacija je ove poslovne godine zabilježio pad od dva posto u strukturi prihoda, ali smo vrlo zadovoljni tim rezultatom. Na području komunikacija nadmašili smo očekivanja jer smo pronašli prostora za rast u novim uslugama na fiksnoj mreži i izgradnji potpuno novih mreža za treću generaciju mobilne telefonije. U segmentu fiksnih mreža nastavili smo graditi ADSL mrežu za T-Com, a u segmentu mobilne telefonije sudjelujemo u izgradnji UMTS mreže T-Mobilea Hrvatska, ali i u VIPnetu. Osim toga, nakon što je Eronet proširio koncesiju na čitav teritorij BiH, Siemens je sagradio kompletnu infrastrukturu njihove GSM mreže koja obuhvaća GPRS, MMS, WAP i poboljšanje podatkovnih usluga”, kazao je Uwe Gregorius, direktor Siemensa u Hrvatskoj. Nominalno najveći iznos novih narudžbi prikupio je sektor telekomunikacija, a slijedi ga sektor razvoja softvera. Više od polovice ukupnih prihoda Siemensa u Hrvatskoj, 58 posto, i dalje drži sektor komunikacija. Pri tome na jednu kunu zarađenu u segmentu fiksnih mreža dolazi pet kuna u segmentu mobilnih mreža. Sektor razvoja softvera drži 13 posto u ukupnim prihodima tvrtke, a tijekom ove poslovne godine ostvario je porast od 3 posto.

Parkiranje u Splitu
No najveće povećanje iznosa novih narudžbi zabilježio je sektor medicinskih rješenja sa skokom od 21 posto u odnosu na 2004., tako da sada čini 4 posto ukupnih prihoda tvrtke. U segmentu industrijskih rješenja, energetike, automatizacijske i pogonske tehnike, te ostalim sektorima Siemensa u Hrvatskoj nije došlo do većih promjena u odnosu na lanjsku poslovnu godinu. “Izuzetno smo zadovoljni ulaskom u poslove modernizacije riječkog brodogradilišta 3. maj, JANAF-a te platformi riječke Rafinerije nafte. Osim toga, ušli smo u velike projekte modernizacije termoelektrana Rijeka, Šoštanj, Osijek i Kakanj. Izdvojio bih, pak, naša softverska rješenja za mobilnu telefoniju – prepaid plaćanje parkiranja u Splitu i m-banking za UMTS koji je kupila jedna banka u Hrvatskoj. To su dva projekta koja imaju široku primjenu i mnogo očekujemo od njih”, naglasio je Gregorius.
Siemens je u Hrvatskoj tijekom poslovne 2005. uložio više od 46 milijuna kuna u infrastrukturu i zaposlenike. Na razvoj infrastrukture potrošeno je 35,1 milijun kuna, a na doškolovanje zaposlenika 11 milijuna kuna. Osim regionalnih ureda u Osijeku, Splitu i Rijeci, Siemens je otvorio i ured u Zadru. Tvrtka danas ima 1245 zaposlenika u Hrvatskoj od kojih najveći broj radi u sektoru razvoja softvera. “U 2006. očekujem daljnji rast i dodatno učvršćivanje pozicije vodeće tvrtke u područjima telekomunikacija, medicinskih i industrijskih rješenja, te energetike. Poslovna očekivanja vezana su uz najavljenu reorganizaciju i informatizaciju administrativnih procesa u sklopu eGoverment projekata, što je za Siemens u Hrvatskoj veliki potencijal”, zaključio je Gregorius.

Istiskivanje malih dioničara

Vezano uz sporenja s preostalim malim dioničarima oko njihova istiskivanja, u Upravi Siemensa i dalje ustrajavaju na tom postupku. Gregorius je podsjetio kako je na skupštini Siemensa prihvaćen prijedlog da Siemens Austria isplati preostale dioničare iz zagrebačkog Siemensa, na što je manja skupina dioničara postavila pitanje legitimiteta te odluke, kao i pitanje iznosa koji je ponuđen po dionici. Siemens Austria na to gleda kao na dva odvojena pitanja, kaže predsjednik Uprave Siemensa d.d., dodajući kako se ta pitanja sada rješavaju na sudu te kako je Visoki trgovački sud nedavno donio prvu od tri odluke vezane za taj slučaj. “Ta prva odluka je u korist Siemensa Austria, odnosno Visoki trgovački sud potvrdio je da je odluka na generalnoj skupštini Siemensa o istiskivanju malih dioničara legitimna, a to smo i očekivali. O druga dva slučaja ne mogu još davati komentare, jer se odluke suda tek očekuju”, kaže Gregorius.
Vodstvo zagrebačke kompanije, dakle, ne računa s ponavljanjem cijelog postupka iako je potkraj studenoga objavljeno da je Trgovački sud u tužbi koju je podnio dioničar Ratko Zadravec protiv Siemensa presudio u korist Zadravca. Sud je proglasio ništavnom odluku izvanredne skupštine Siemensa o prijenosu dionica preostalih dioničara (oko 1,8 posto temeljnoga kapitala) na većinskog vlasnika, austrijski Siemens AG. Zadravec kaže da o tužbama drugih dioničara i njihovih ishoda ne može govoriti, no dodaje kako je i jedna presuda o ništavnosti odluke dovoljna da bude obvezujuća. To ujedno govori i o oprečnim stavovima vezano uz obvezu uvrštenja Siemensa d.d. u JDD kotaciju. To očito nije dio Siemensovih planova.