Unatoč činjenici da je ovo već treća godina primjene novog Zakona o radu koji je stupio na snagu 01.01.2010. još se uvijek u praksi mogu pronaći mnoge nedoumice.

Primjerice: koliki broj dana uzeti kao polazište, koji dani se uračunavaju u godišnji odmor, stjecanje prava na puni ili razmjerni dio godišnjeg odmora, odricanje od prava na godišnji odmor, pravo radnika na godišnji odmor uz sklopljen ugovor na nepuno radno vrijeme i sl.

Zakon o radu kaže nam da svaki zaposleni ima pravo za svaku kalendarsku godinu koristiti godišnji odmor u trajanju od najmanje 4 tjedna. Što to znači u praksi? U svakodnevici imamo slučajeve kada je zaposlenom radni tjedan raspoređen na 5 radnih dana te slučajeve gdje je radni tjedan raspoređen na 6 radnih dana. Budući da u Zakonu izričito stoji kako godišnji odmor mora trajati najmanje četiri tjedna, doći će do određenih razlika pa će neki zaposleni imati 20, a drugi 24 radna dana godišnjeg odmora na raspolaganju. Pri obračunu godišnjeg odmora to svakako treba uzeti u obzir i urediti nekim internim aktom unutar organizacije, a posebno budući da obračune ne možemo temeljiti na tjednima već na točnom broju radnih dana, dakle najmanje 20 tj. 24 dana u spomenutom slučaju.

Odredbe u Zakonu o radu koje određuju najkraće trajanje godišnjeg odmora u tjednima izazvala su u praksi dodatno nerazumijevanje i iz razloga što u čl. 56 Zakona blagdani i neradni dani (određeni Zakonom) kao i privremena nesposobnost (bolovanje) nisu uračunati u trajanje godišnjih odmora. Također dosta je problema u praksi izazvalo i izračunavanje prava na razmjerni dio godišnjeg odmora. Iz tih razloga izvršena je izmjena Zakona (N.N.61/11), koja je u primjeni od 11.06.2011. gdje se detaljnije objašnjava kako izračunati razmjerni dio godišnje odmora.

Broj dana godišnjeg odmora te raspored radnih dana (5 ili 6 tjedno) utvrđuje se kod svakog poslodavca sukladno autonomnim izvorima radnog prava, a to su Pravilnici o radu, Ugovori o radu ili Kolektivni ugovori. Moderni su trendovi u razvijenom svijetu da poslodavci pokušavaju maksimalno uravnotežiti raspored radnih dana u tjednu kako bi što je moguće više zaposlenih imalo radni tjedan koji traje 5 dana.

Kako odrediti godišnji odmor duži od 4 tjedna?

Kao što smo spomenuli godišnji odmor u trajanju dužem od 4 tjedna uređuje se Ugovorom o radu, Pravilnikom o radu te Kolektivnim ugovorom koji zakonski obvezuje poslodavca koji ih je potpisao ili je na njih proširena primjena. Kroz ove autonomne izvore radnog prava dužina godišnjeg odmora određuje se na način da na određeni zakonski minimum trajanja godišnjeg odmora dodajemo broj dana koji su unaprijed određeni prema određenim kriterijima (npr. godine staža, složenost poslova, otežani uvjeti rada i sl.). Svi spomenuti kriteriji moraju biti jasno naznačeni u spomenutim autonomnim izvorima radnog prava.

Svi poslodavci koji u svojim Pravilnicima i Ugovorima o radu imaju polaznu veličinu određenu na najmanje 18 dana, na taj broj dana i dalje dodaju dane koji su unaprijed određeni po točno utvrđenim kriterijima. Ukoliko za nekog od zaposlenika ukupan broj dana godišnjeg odmora bude manji od 4 tjedna, u tom slučaju treba zaposleniku omogućiti najmanje 4 tjedna tj. 20 ili 24 radna dana (ovisno kako se računa broj dana u tjednu). Preporuka je svim zaposlenima da odvoje malo vremena i prouče Ugovore o radu, interne pravilnike, kolektivne ugovore i upoznaju se sa svojim pravima. Važno je istaknuti da čl.7.st.3 Zakona govori o primjeni najpovoljnijeg prava, što znači ako je pravo na godišnji odmor uređeno različito (pravilnikom, Ugovorom o radu, kolektivnim ugovorom ili Zakonom) primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo.

Strategija do 2030.

Petrol u fokusu energetske tranzicije Hrvatske: vrhunska goriva, zelena energija i snažna mreža e-punionica

Jednokratna virtualna kartica

Testirali smo karticu za sigurnu online kupnju, evo kako smo prošli na sumnjivom web shopu

Kako izračunati razmjerni dio godišnjeg odmora?

Radnik koji se prvi puta zapošljava ili radnik koji ima prekid rada između dva radna odnosa veći od 8 dana ima pravo na puni godišnji odmor nakon 6 mjeseci neprekidnog rada (spomenutih 6 mjeseci uključuje i bolovanje).

Na temelju odredbe čl.59 radnik ima pravo na jednu dvanaestinu godišnjeg odmora za svaki mjesec rada i to:

• Ako u kalendarskoj godini u kojoj se zaposlio nije ispunio šestomjesečni rok (zaposlio se nakon 01.07.)
• Ako mu je radni odnos istekao prije navršenih šest mjeseci neprekidnog radnog staža
• Ako mu je radni odnos prestao prije 01.07.
• Ako je u toku kalendarske godine u radnom odnosu kod više poslodavaca

Također u čl.59. definirano je da ukoliko radniku prestane radni odnos nakon 01.07., pravo na godišnji odmor za tekuću kalendarsku godinu ostvaruje kod poslodavca kod kojeg mu prestaje radni odnos. Ako radnik zasnuje kasnije radni odnos kod drugog poslodavca, novi poslodavac nije dužan omogućiti godišnji odmor bez obzira na duljinu prekida između dva radna odnosa. U slučaju da radniku radni odnos prestane prije 01.07. i nakon toga zasnuje radni odnos kod drugog poslodavaca , ostvarit će pravo na godišnji odmor u razmjernom dijelu kod svakog poslodavca .

Je li moguće odreći se prava na godišnji odmor ?

U čl.57. uređeno je pravo na godišnji odmor i tog prava radnik se ne može odreći. Pravo na godišnji odmor zagarantirano je čak i Ustavom gdje je u čl.55 propisana ništetnost sporazuma o odricanju prava na godišnji odmor odnosno o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora. Ako ne omogućimo radniku najkraći godišnji odmor ili sklopimo sporazum o odricanju od prava na godišnji odmor odnosno isplatimo radniku naknadu, to predstavlja najteži prekršaj poslodavca za koji kazna iznosi od 61.000 do 100.000 kn. Iz navedenog proizlazi da radnika čak i protiv njegove volje poslodavac mora poslati na godišnji odmor.

Pravo radnika na godišnji odmor koji ima ugovor sklopljen na nepuno radno vrijeme?

Radnik zaposleni na nepuno radno vrijeme ima sva prava kao i da je sklopio ugovor na puno radno vrijeme, znači najmanje 4 tjedna. Jedina će razlika postojati u visini naknade koja se isplaćuje, a to je prosjek mjesečne plaće isplaćene radniku u prethodna 3 mjeseca.

Piše: Filip Jelić, analitičar, Fidestum d.o.o.