Šef vam želi dati izvanredan otkaz? Ovo su vaša prava

Autor: Poslovni dnevnik , 20. kolovoz 2012. u 11:40

Znate li koja prava i obveze za radnika i poslodavca proizlaze iz različitih načina otkaza ugovora o radu? Da biste izvanredno otkazali ugovor o radu mora postojati opravdan razlog zbog kojeg, uz sagledavanje i uvažavanje svih potreba i interesa (poslodavca i radnika), nastavak radnog odnosa nije moguć. No, ukoliko ste pronašli novi posao i želite otkazati ugovor o radu, postoji mogućnost sporazumnog otkaza, naravno, ako vaš poslodavac pristane na takav način otkaza ugovora.

Zakon o radu propisuje sedam načina prestanka ugovora o radu. Ugovor o radu tako može prestati zbog: smrti radnika, isteka vremena na koje je sklopljen ugovor na određeno vrijeme, sporazuma između poslodavca i radnika, kada radnik navrši 65 godina života i 15 godina radnog staža, dostavnom pravomoćnog rješenja o priznanju prava na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad, otkazom te odlukom nadležnog tijela.

Redovitim otkazom ugovora o radu smatra se poslovno uvjetovani otkaz, osobno uvjetovani otkaz te otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika. Uz redoviti postoji i izvanredni otkaz ugovora o radu.

S obzirom na trenutno gospodarsko stanje u Hrvatskoj, sve više poslodavaca radnicima daje poslovno uvjetovane otkaze. Zbog pada proizvodnje ili s ciljem smanjenja troškova poslovanja, poslodavac je često primoran radniku otkazati ugovor o radu te on tada za njega predstavlja tehnološki višak. U tom slučaju poslodavac narednih 6 mjeseci ne smije zaposliti novog radnika, a ukoliko se ipak pojavi potreba zapošljavanja poslodavac se prvo mora obratit radniku kojem je prethodno dao poslovno uvjetovani otkaz i ponuditi mu sklapanje novog ugovora o radu. No, ako radnik odbije prihvatiti sklapanje novog ugovora o radu, poslodavac može zaposliti drugog djelatnika i prije isteka 6 mjeseci od poslovno uvjetovanog otkazivanja ugovora.

Osobno uvjetovani otkaz daje se uglavnom kada radnik zbog bolesti, nekih trajnih osobina kao što su psihički ili fizički nedostaci ili invalidnost nije u mogućnosti obavljati prethodno ugovorene poslove. Nesposobnost za rad koja podrazumijeva nedovoljno znanje i vještine, neurednost ili netočno izvršavanje svojih obveza također može biti uzrok osobno uvjetovanog otkaza ugovora o radu. Privremena nesposobnost za rad (bolovanje) ne može predstavljati razlog za otkaz. Prije nego što se odluče na osobno uvjetovani otkaz, poslodavce bi trebalo motivirati na mogućnost premještanja radnika na radno mjesto na kojem bi mogao kvalitetno izvršavati svoje zadatke ili mogućnost slanja radnika na doškolovanje ili prekvalifikaciju. U ovakvim slučajevima bi i nadležna tijela mogla pomoći poslodavcima, npr. agresivnijim subvencioniranjem troškova prekvalifikacije, školovanja i sl.

*Kod poslovno uvjetovanog i osobno uvjetovanog otkaza ugovora o radu poslodavac je dužan radniku isplatiti otpremninu u svoti ne manjoj od jedne trećine prosječne mjesečne bruto plaće koju je radnik ostvario u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu i to za svaku navršenu godinu rada. Uvjet za otpremninu je da je radnik kod tog poslodavca radio najmanja pune dvije godine.

Kada je radnik sposoban za rad i nema psihičkih i fizičkih nedostataka, ali svjesno krši obveze koje su ugovorene ugovorom u radu tada mu se daje otkaz uvjetovan iskrivljenim ponašanjem radnika. Razlog za takvo otkazivanje ugovora poslodavac mora dokazati. Ukoliko se više radnika našlo u nekoj situaciji koja je prouzročila štetu za poslodavca te koja bi mogla biti razlog za otkaz, isti se ne može dati paušalno svim radnicima ili samo nekima od njih nego je slučaj potrebno individualizirati i utvrditi krivca za povredu te utvrditi o kakvoj je točno povredi riječ. Najčešći primjer iskrivljenog ponašanja radnika je krađa od strane radnika.

*Kod otkaza ugovora o radu zbog iskrivljenog ponašanja poslodavac nije dužan radniku isplatiti otpremninu, ali ako se na to ipak odluči tada se i cijela visina otpremnine oporezuje (kao i redovita plaća) te je potrebno obračunati i uplatiti doprinose i poreze.

Ugovor o radu sklopljen na određeno ili neodređeno vrijeme izvanredno mogu otkazati i poslodavac i radnik, ali samo ako zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili neke druge bitne činjenice, uz poštivanje i uvažavanje interesa obiju strana, a u okolnostima kada nastavak radnog odnosa nije moguć. (Primjer: Ukoliko je radnik spavao na radnom mjestu koje iziskuje stalnu prisutnost i koncentriranost radnika te je tim svojim činom doveo u opasnost ljudske živote došlo je do osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa i poslodavac ima opravdan razlog za izvanredan otkaz ugovora o radu). Također, na taj način ugovor može otkazati i radnik, ako mu npr. poslodavac ne isplati ugovorenu plaću. Sukladno Zakonu o radu, ugovor o radu može se izvanredno otkazati samo u roku 15 dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se temelji izvanredni otkaz.

Kod izvanrednog otkazivanja ugovora o radu, prava radnika te sukladno tome i obveze poslodavca, manje su nego kod redovitog otkazivanja ugovora. Poslodavac tako kod izvanrednog otkazivanja ne treba voditi brigu o trajanju radnog odnosa, starosti, invalidnosti te o uzdržavanim članovima obitelji radnika.

Piše Filip Jelić, Fidestum do.o.o.

Komentari (2)
Pogledajte sve

Osim ovih „sedam načina prestanka ugovora o radu“ postoji i prestanak ugovora o radu iz razloga JUDIKALIZACIJE GOSPODARSTVA!
U teorijama o poduzetništvu kao jedan od poznatih razloga za IZLAZAK sa tržišta je i IZVANJSKI RAZLOG na kojeg poduzetnik ne može utjecati. O svemu više u doktorskoj disertaciji Ksenije Pušnik:
“ Činioci istupa poduzeća sa tržišta na primjeru Slovenije“. Međutim i u tom radu nije spomenut kao razlog izlaska sa tržišta JUDIKALIZACIJA GOSPODARSTVA.
Judikalizacija gospodarstva bila bi ona situacija u kojoj država, da bi osigurala imunitet sudaca i uvela razumne rokove sudskih procesa, preuzima na sebe odgovornost za štete koje prouzrokuju suci svojim odlukama. Odnosno, uvodi tkz. Koncept građanskopravne neodgovornosti sudaca kao „PRIRODNI STANDARD“( više o tome Vesna Rakić-Vodinelić u svom eseju:“ „ OGRANIČENA ODGOVORNOST SUDIJE ZA ŠTETU – NEOPHODNA PRIVILEGIJA KOJA OBEZBEÐUJE NEZAVISNOST ILI UČVRŠĆIVANJE SUDIJSKE NEODGOVORNOSTI?“
Na judikalizaciju gospodarstva , rekao bih ,čak i alarmantno , upozorili su Andrea Domac i Predrag Bejaković u svom eseju: „( NE)učinkovitost sudbene vlasti kao jedan od uzroka neslužbenog gospodarstva“!!!!!
Pa tko bi se htio nadmetati sa uvijek nelojalnom konkurencijom kao što je SIVA EKONOMIJA ili NESLUŽBENO GOSPODARSTVO. Posebno stoga što ga podržava judikalizacija gospodarstva!!! To je u mom, i ne samo mom slučaju ,bio razlog što sam otpustio djelatnike i nikada više ne mislim zapošljavati nikoga sve dok je tomu tako!!!!

Što ako novinar vašeg portala dobije otkaz? Ili je u tzv. RPO sustavu ili radi samo na ugovor o autorskom djelu, nadajući se zaposlenju prije nego ga stigne neka teška bolest ili smrt. Njegov radni status može prestati zbog njegove smrti, ali nikako zbog navršenih 65 godina života jer će sigurno umrijeti ranije. Poslodavac ga može otpustiti kad god hoće, a nekad sigurno hoće, jer ne može zauvjek biti vedar, nasmijan, pun radnog elana i novih ideja. On, naime, radi bez radnog vremena, subotom, nedjeljem, praznikom, po noći, bez vikenda, bez godišnjeg odmora, bez bolovanja, bez porodiljnog, bez regresa, bez božićnice, bez uskrsnice, bez ikakvih radnih prava. Mora jednom posustati. Nema mirovinsko osiguranje, a zdravstveno ima kao nezaposlena osoba na račun radnika nad čijom se sudbinom u svojim tekstovima svakodnevno zgraža i jadikuje. Sramotno je da urednici novinare, koji u velikoj većini nemaju nikakvih radnih prava, prisiljavaju da pišu ovakve tekstove, a posebno tekstove protiv liberalizacije Zakona o radu, jer je za hrvatskog novinara, osim za nekolicinu slizanih s upravljačkim strukturama, svako radno pravo nedosanjani san i potpuna apstrakcija ili, jednostavnije, SF.

New Report

Close