Hrvatska elektroprivreda i Grad Zagreb prije nekoliko dana su najavili početak zajedničkog projekta gradnje stanica za punjenje elektroautomobila u Zagrebu. Radi se o novom pokušaju otvaranja domaćeg tržišta vozila pogonjenih električnom energijom, a ovaj je pokušaj na samom početku obilježen bizarnošću, piše Večernji list.

Iz gradskog ureda za energetiku najavili su da će se u prvoj fazi graditi dvije stanice, i to jedna ispred HEP-ove glavne zgrade, a druga ispred Gradskog poglavarstva. Između te dvije zgrade je otprilike 500 metara zračne udaljenosti, dok se treća, već postojeća stanica za napajanje nalazi kod obližnjeg Energetskog instituta Hrvoje Požar. Prema tome, ispada da će sve tri stanice za napajanje u Zagrebu biti u samom centru grada pa nije jasno kako bi to trebalo pomoći potencijalnim vlasnicima elektroautomobila koji žive na istočnim ili zapadnim rubnim dijelovima grada.

Više smisla nije imala ni HEP-ova prethodna strategija koju je provodio na temelju ugovora s njemačkom kompanijom RWE. Naime, partneri su zajedno trebali postaviti 150 stanica za punjenje diljem Hrvatske, no zasad su postavljene tek dvije, i to u Labinu i u Vukovaru. Time se simbolično željelo povezati dva kraja Hrvatske, ali samo simbolično jer u praksi ni jedan elektroautomobil na svijetu nema toliku autonomiju rada da s punjenjem u Labinu može doći do Vukovara, pa čak ni do Zagreba. Štoviše, za većinu elektroautomobila maksimalni domet s jednim punjenjem iznosi oko 100 kilometara, pa je stoga jasno da bez razvijene i raširene infrastrukture ni njihova upotreba neće biti raširena.

Ipak, nedostatak infrastrukture nije jedini razlog zbog kojeg u Hrvatskoj neme električnih automobila. Naime, u proteklih je pet godina u našoj zemlji registrirano svega pet takvih novih vozila, a pretpostavi li se da je uvedeno i nekoliko polovnih, danas ih nema više od deset u cijeloj Hrvatskoj.

Članak u cijelosti možete pročitati ovdje.

(pd)