Čelnici dalmatinskih podružnica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), Hrvatske udruge sindikata (HUS) i Nezavisnog sindikata u Dalmacijavinu danas su se na zajedničkoj novinskoj konferenciji usprotivili najavi o pokretanju stečajnog postupka nad Dalmacijavinom, te su zatražili sastanak u Vladi u idućih petnaestak dana kako bi obrazložili model radničkog dioničarstva za spas te tvrtke.

Ministarstvo gospodarstva početkom veljače priopćilo da su se stekli uvjeti za stečaj Dalmacijavina jer američka tvrtka Traubi Inrenational Salamona Berkowitza u svojoj ponudi za kupnju splitske tvrtke u dokumentaciji nije dostavila bankarsku garanciju. Svim sredstvima ćemo se oduprijeti otvaranju stečaja jer bi se taj postupak na splitskom Trgovačkom sudu vodio desetak godina, izgubila bi se radna mjesta, te bi u tom slučaju svi, i država i radnici, bili gubitnici, rekao je glavni povjerenik HUS-a za Dalmaciju Jozo Marić. Predsjednik Izvršnog odbora HUP-a za Dalmaciju Hrvoje Marušić upozorio je kako bi stečajni postupak nad Dalmacijavinom značio likvidaciju tog poduzeća.

Dalmacijavino se može spasiti uvođenjem radničkog dioničarstva, odnosno ESOP programa, a po takvom modelu već su prevladane poteškoće u tvrtkama AD Plastik iz Solina i Krašu. Ne radi se o socijalističkom modelu “tvornice radnicima”, već o strogo kontroliranom i na zakonu utemeljenom radničkom dioničarstvu, kazao je Marušić. Povjerenik Nezavisnog sindikata u Dalmacijavinu Lukica Bucat izvjestio je kako se dosad oko 150 radnika Dalmacijavina udružilo u ESOP program, a postoji mogućnost da ih se angažira još toliko. Bucat kaže da država može i radnicima Dalmacijavina otpisati 920 milijuna kuna, odnosno 99,99 posto duga, kao što je to bila namjeravala učiniti Salamonu Berkowitzu.

U slučaju pak da se nađe neki novi strateški partner za kupnju Dalmacijavina, radnici trebaju imati kontrolni paket od najmanje 25 posto plus jednu dionicu, kako ne bi došlo do prodaje nekretnina i rušenja tvrtke. Bucat je napomenuo da Dalmacijavino u Hrvatskoj i izvan nje ima 100.000 četvornih metara površine zemljišta, bez zgrada. Na upit kolika je ukupna vrijednost te imovine Bucat kaže da je sigurno veća nego što je bila ranija procjena. Primjerice, u splitskoj Sjevernoj luci, gdje imamo 76.000 četvornih metara površine, po ranijoj procjeni četvorni metar je stajao osam eura, a sada se ondje ne može ništa kupiti za manje od 400 eura po četvornom metru, rekao je Bucat.

(Hina/pd)