Većina prometa karticama ide preko bankomata

Autor: Tin Bašić , 05. rujan 2012. u 12:05

Promet karticama i njihov broj iz godine u godinu raste

U prva tri mjeseca ove godine putem raznih vrsta kartica u Hrvatskoj je “ispeglano” gotovo 26 milijardi kuna. To je 1,1 milijardu kuna više nego u isto vrijeme lani kada je vrijednost transakcija putem kartica iznosila 24,8 milijardi kuna. Najviše su se koristile debitne kartice, putem kojih je bilo 19,3 milijarde kuna prometa.

U odnosu na prošlu godinu, vrijednost transakcija skočila je za nešto više od milijardu kuna. Prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke, ukupno je u Hrvatskoj u prvom tromjesečju bilo izdano 9,2 milijuna kartica. Najviše je debitnih kartica, poznatih kao “bankomat kartica”, koju banka izdaje korisniku koji ima tekući ili žiro račun. U optjecaju ih je ukupno 7,1 milijun komada. To je 173.000 kartica više nego u isto vrijeme prošle godine. Upravo je najviše je porastao broj debitnih kartica, i to za nešto više 178.000 komada, dok je pao broj kreditnih kartica, kartica s odgođenom naplatom i prepaid kartica. Značajno je u posljednjih godinu dana porastao i broj revolving kartica, i to za 25.000 komada. Najveći udio u “peglanju” kartica u statistici narodne banke čine građani. Oni su u prva tri mjeseca ove godine putem kartica napravili 24,03 milijarde kuna prometa. To je 1,65 posto više nego lani. Iako je, kada se promatraju relativni brojevi riječ o malom pomaku u pozitivnom smjeru, apsolutni iznosi govore koliko je zapravo skočilo korištenje kartica. Naime, u prvom kvartalu građani su preko kartica potrošili 928,6 milijuna kuna više nego lani. Jednostavno rečeno, svakoga dana u siječnju, veljači i ožujku “ispeglano” je po 264,1 milijun kuna. Prošle godine, dnevni promet putem kartica iznosio je 256,7 milijuna kuna. Ako bi se dnevni promet putem kartica doveo u korelaciju sa brojem stanovnika u Hrvatskoj, ispada da svaki građanin dnevno napravi 60 kuna prometa. Naravno, najviše se koriste debitne kartice koje su postale svakodnevno sredstvo plaćanja jer je jednostavnije imati karticu.

Debitne kartice
Debitnim karticama, kojih građani posjeduju 6,7 milijuna komada, napravljeno je 18,2 milijarde kuna prometa. To bi značilo da je u prvom kvartalu svakom debitnom karticom koja je u optjecaju napravljeno ukupno 2709 kuna u tri mjeseca, odnosno 29,77 kuna dnevno. Ukupna vrijednost transakcija debitnim karticama 955 milijuna kuna je veća nego u isto vrijeme prošle godine. Ako se usporedi vrijednost proknjiženih transakcija sa brojem transakcija, u svakoj je u prosjeku, prošlo 404 kune jer je svaka kartica, pak, u tri mjeseca korištena 6,7 puta (uspoređen je broj transakcija sa brojem debitnih kartica u optjecaju op.a.). Ipak, najveći dio prometa debitnim karticama bio je preko bankomata, čak 75 posto. Naime, prema podacima HNB-a u prvome kvartalu preko bankomata je zabilježeno 13,65 milijardi kuna vrijednih transakcija tom vrstom bankovnih karticama. Što bi značilo da građani i dalje preferiraju gotovinu, s obzirom na to da je tom vrstom kartica preko POS aparata prošlo “samo” 4,36 milijardi kuna. No, znakovito je i to da je ostalim vrstama kartica putem POS aparata zabilježena nešto veća vrijednost transakcija nego sa debitnim, što ukazuje na to da raste kupovanje na kredit. Kreditnim, revolving, charge, prepaid i ostalim vrstama kartica u prva je tri mjeseca putem POS aparata prošlo 4,42 milijarde kuna. To je za 148,1 milijun kuna više nego lani.

Revolving kartice
Solidan rast zabilježen je i kod revolving kartica, odnosno karticama koje se koriste kao kredit, a korisnik odlučuje kojim tempom će vraćati iznos uz to da pet ili deset posto vrijednosti “kredita” obavezno mora vraćati svakoga mjeseca. Naravno uz kamatu. Vrijednost transakcija revolving kartica u prva tri mjeseca iznosio je 1,6 milijardi kuna, što je 83 milijuna kuna više nego lani. U optjecaju je bilo 24.200 kartica više nego lani, a krajem ožujka bilo ih je 737.000 komada u optjecaju. Inače, revolviong kartice druga je vrsta najpopularnijih kartica u Hrvatskoj nakon već spomenutih debitnih. Ipak, ta vrsta kartica nije na drugom mjestu po “potrošnji”. Naime, nakon debitnih kartica, druge najkorištenije su charge kartice na koje je, pored podizanja gotovine na bankomatima i plaćanjem putem POS uređaja, vezan i kreditni račun po kojem je utvrđen kreditni limit. Riječ je o Visa i MasterCard klarticama koje izdaju banke. Tom vrstom kartica u prva tri mjeseca napravljeno je 7,3 milijuna transakcija, odnosno 14 transakcija po kartici u tri mjeseca. Ukupno je charge karticama “ispeglano” 1,74 milijarde kuna, što bi značilo da je po transakciji prošlo u prosjeku 239,3 kune. Charge karticama ostvareno je 41,4 milijuna kunaprometa više nego lani, što je rezultat toga da je u optjecaju bilo 4100 kartica više. Nešto veći promet, ali uz manje transakcija, zabilježile su kartice s odgođenom naplatom. To su, inače kartice gdje se korisniku ne uvjetuje osigurano pokriće za izvršenje transakcije u trenutku njezina zadavanja te korisnik kartice može izvršavati plaćanja do iznosa određenog (ugovorenog) limita. Vrijednost transakcija bila je 2,18 milijardi kuna, a broj transakcija bio je 6,5 milijuna. Kada se ta dva podatka međusobno stave u bezu, to bi značilo da je po transakciji prošlo gotovo 334 kune. Ipak, u osnosu na isto razdoblje prošle godine, opada korištenje ove vrste kartice. Naime, građani su “ispeglali” 172,7 milijuna kuna manje nego lani, a broj kartica pao je za 22.000 komada. Trend je to koji traje drugu godinu zaredom. Budući da je gospodarstvo u velikim problemima, logično bi bilo da se to odrazilo i na broj poslovnih kartica. Ipak, u odnosu na prvo tromjesečje 2011. godine, porastao je i broj kartica u optjecaju i vrijednost transakcija. Ukupno, bilo je 452.000 posovnih kartica u optjecaju kojima je “ispeglano” 1,88 milijardi kuna. U odnosu na lani, to je rast broja kartica za 31.000 komada, dok je vrijednost transakcija porasla za 194 milijuna kuna. U optjecaju je najviše debitnih kartica kojih je na kraju ožujka bilo 344.000 komada, što je 20.000 više.

Komentirajte prvi

New Report

Close