Temelj za zasnivanje radnog odnosa jest ugovor o radu. Na ugovor o radu primjenjuju se odredbe Zakona o radu. Ugovor mora biti sklopljen u pisanom obliku, a ako nije, poslodavac je dužan radniku prije početka rada uručiti pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru. Treba napomenuti da se u smislu Zakona o radu plaćom smatra bruto plaća što znači da se u ugovoru o radu treba definirati iznos bruto1 plaće koji je potreban da bi se ostvarila ciljana neto plaća. Ovdje je također bitno napomenuti i to da je najniža osnovica za obračun doprinosa 2814 kuna (bruto1). Pravo na minimalnu plaću imaju svi radnici koji rade u Republici Hrvatskoj.

Prijava na mirovinsko osiguranje
U roku od osam dana od dana sklapanja ugovora o radu poslodavac je dužan radniku uručiti primjerak prijave na obvezno zdravstveno i mirovinsko osiguranje. Dakle, odmah nakon potpisivanja ugovora o radu od strane poslodavca i radnika, te svakako prije prijave na obvezno zdravstveno osiguranje, potrebno je napraviti prijavu na mirovinsko osiguranje. Obračun i isplata plaće utvrđeni su Zakonom o porezu na dohodak, Pravilnikom o porezu na dohodak, te Zakonom o poreznim doprinosima. Prilikom obračuna plaće bitne su sljedeće stavke: bruto plaća, doprinosi iz plaće, osobni odbitak, porezna osnovica, porez na dohodak i prirez, neto plaća i doprinosi na plaću. Bruto plaća je iznos koji se plaća zaposleniku za redovan rad na temelju ugovora o radu. Bruto1 plaća služi kao osnovica za izračunavanje doprinosa iz plaće. Doprinosi iz plaće uključuju doprinose za mirovinsko osiguranje, a to su Prvi i Drugi stup. Prvi stup je mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti (20%); a drugi stup je sustav obvezne kapitalizirane štednje za koji se koriste dvije stope. Stopa od 5% je novac koji se sprema na račun zaposlenika i taj novac čeka odlazak u mirovinu i tek tada ga se može dobiti. Druga stopa je stopa od 15% koju uzima država da bi mogla sadašnjim umirovljenicima isplatiti mirovine.

Porez i prirez
Najviša osnovica za obračun mirovinskih doprinosa je 45.942 kune. To znači da je sve do tog iznosa osnovica jednaka bruto plaći, a za bruto plaće veće od tog iznosa osnovica je 45.942 kune. Osobni odbitak je dopušteni iznos koji umanjuje poreznu osnovicu i iznosi 1800 kuna mjesečno. Osobni odbitak se može povećati za uzdržavane članove ili djecu. Ne može se prenositi u sljedeći mjesec. Smanjenjem bruto1 iznosa za doprinose iz plaće i osobni odbitak dolazimo do porezne osnovice. Na obračunati iznos poreza obračunava se i prirez koji se uplaćuje gradu ili općini ovisno o mjestu prebivališta. Dakle, od bruto iznosa oduzmemo doprinose iz plaće, porez na dohodak i prirez i dobijemo neto iznos plaće. Neto plaća se može isplatiti u cijelosti ili može biti umanjena za određenu vrstu obustava, mjesečnih anuiteta za kredite i sl. Što se tiče doprinosa na plaću oni uključuju: obvezne doprinose za zdravstveno osiguranje (15%od bruto plaće); posebne doprinose za zdravstveno osiguranje za ozljede na radu (0,5% od bruto plaće); doprinos za zapošljavanje (1,7% od bruto plaće). Ukupno doprinosi na plaću iznose 17,2%. Poslodavci koji zapošljavaju više od 20 radnika dužni su obračunavati plaćati doprinos za zapošljavanje invalida.