Tehnologija ih gura naprijed, propisi i nepredvidivo pravosuđe koče

Zdenko Adrović/ Matija Habljak/PIXSELL Zdenko Adrović/ Matija Habljak/PIXSELL

Samo Češka, Slovenija i Slovačka imaju osjetno niže kamatne marže, istaknuo je u analizi Zdenko Adrović.

U usporedbama na razini Srednje i Istočne Europe hrvatske banke su u samom vrhu prema ukupnim depozitima i kreditima u odnosu na BDP, kao i rasprostranjenosti poslovne mreže, a svrstavaju se i među troškovno najučinkovitije. U konkurenciji SIE naš je bankovni sustav iznadprosječan i prema nizu drugih pokazatelja, ali svi potencijali za njihov doprinos ukupnom rastu i razvoju nisu iskorišteni, kaže Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka.

Te potencijale u HUB-u adresiraju na slabosti pravosuđa i institucija.  I dok se promatrački te primjedbe danas najlakše povezuju s recentnim pravnim postupcima vezanim uz "slučaj švicarac", u uvodu publikacije HUB-a "Doprinos hrvatskih banaka rastu i razvoju" Adrović nudi šire objašnjenje. usporedivi pokazatelji vladavine prava, kvalitete pravosuđa i institucija upućuju, kaže, na zaostatak Hrvatske za usporedivim EU zemljama:  "Premda problemi s regulacijom i pravosuđem poskupljuju financijsko posredovanje, samo Češka, Slovenija i Slovačka imaju osjetno niže kamatne marže od hrvatskih banaka.

Ta činjenica pokazuje potencijal odnosno rezervu koja postoji u korist potrošača, a koja bi se mogla ostvariti kada bi Hrvatska osjetnije poboljšala svoje zakonodavstvo i pravosudne postupke koji se odnose na financijsko posredovanje.

Smanjenje rizika bi potaknulo gospodarski rast, za koji su banke spremne." Razne bankarske usluge u publikaciji se uspoređuju s distribucijom električne energije - uvijek su tu i mijenjaju se samo uvjeti po kojima su dostupni, a na sreću potrošača oni su se zadnjih godina mijenjali u njihovu korist.

Pad kamatnih stopa u cijelom je svijetu, pa i u Hrvatskoj, doveo do povijesnih minimuma cijene novca. Time se rizici i kompleksnost sustava bankovnih "elektrana" i "distribucijske mreže" samo manje primjećuju.

Kako što su s krizom 2008. glavna preokupacija bili sistemski problemi bankarskih sustava, s erom niskih kamata to su tehnološke promjene i s njima povezani procesi, poput smanjenja broja zaposlenih i poslovnica. 

Aktiva sektora i banaka
Sa 414 milijardi kuna imovine banke (sa stambenim štedionicama) u strukturi financijskog sektora Hrvatske čine približno dvije trećine. Njegova aktiva iznosi 158% BDP-a, a aktiva banaka predstavlja 107 BDP-a. Financijska  i djelatnost osiguranja godinama BDP-u pridonose više od pet postotnih bodova, s tim da se posljednjih nekoliko godina blago smanjio.

No, u odnosu na usporedive zemlje, kod nas je izravan doprinos financijske industrije veći (u Sloveniji oko tri boda, u Slovačkoj, Mađarskoj, Srbiji, Makedoniji nešto ispod tri). U bankarskom sustavu danas radi više od 20.000 osoba, što je 1,4% ukupnog broja službeno zaposlenih u Hrvatskoj, a na kretanja utječu velika ulaganja u IT praćena dugoročnim smanjenjem broja zaposlenih. Dio općeg trenda je i smanjenje broja banaka, što je tipično za "zrelu industriju u fazi konsolidacije". Još 2013. u Hrvatskoj je bilo 30 banaka, a danas ih posluje 21.  

'More' bankomata
Istodobno, učinkovitost poslovanja mjerena aktivom po zaposlenom raste. Po tom smo kriteriju među top pet zemalja SIE (s oko 3 mli. kuna po zaposlenom) i zaostajemo samo za Češkom, Slovačkom i Slovenijom, dok za prosjekom EU to znači zaostatak tri do četiri puta. Dok se mreža poslovnih jedinica racionalizira, u deset godina pokazatelj premreženosti se udvostručio.

 

Adrović

Bolji zakoni i pravosuđe smanjili bi rizike i potakli rast za koji su banke spremne.

Upravo Hrvatska ima najgušću bankomatsku mrežu, a to nameće i pitanje postoji li i tu potreba konsolidacije.  Ono što najviše muči banke odnosi se na institucionalni okvir, odnosno slabu pravnu zaštitu koje se očituje u regulativi i pravosuđu. Prema indeksu pravne zaštite koji mjeri zaštitu vjerovnika i dužnika propisima koji uređuju poslovanje s kolateralima i stečaj proizlazi da Hrvatska, uz Sloveniju ima najlošije propise. Pogoršanju ocjene u tom dijelu pridonose i problemi u funkcioniraju HROK-a, s tim da od kraja kolovoza on ponovo radi, ali uz sužen obuhvat kreditnih informacija.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!