Slavonska banka d.d. ponudila je 7,82 milijuna kuna (32,58 kuna po dionici) za otkup preostalih 239.011 redovnih dionica OLT-a d.d. – Osječke ljevaonice željeza i tvornice strojeva u kojoj već ima 39,11 posto vlasništva, odnosno raspolaže sa 153.486 dionica. Hanfa je donijela rješenje kojim joj se odobrava objavljivanje takve ponude, a Uprava Slavonske banke poručuje kako će ona uskoro biti i podnesena. Rok važenja ponude je 30 dana od dana objave u Narodnim novinama i Glasu Slavonije. Istovremeno je u OLT-u, koji se od 1912. godine bavi proizvodnjom poljoprivredne mehanizacije, prvenstveno različitih plugova, sijačica, kultivatora i tanjurača, i dalje neizvjesno hoće li nakon prošlogodišnjeg izlaska iz stečaja u njemu opet i završiti. Problem je 13,5 milijuna kuna koje ova osječka tvrtka treba platiti za neisplaćene poreze i doprinose nastale na temelju otkupa radničkih dionica od prvoga stečajnog upravitelja Ante Ćerluke. Toliki novac, navodno, OLT-ovci nemaju. Nakon neuspješnih pregovora nove Uprave tvrtke s Ćerlukom o vraćanju dionica uz naknadu za uloženo čime bi se odštetili sami radnici, a s druge strane izbjeglo bi se plaćanje nagomilanoga duga povratkom u stanje prije donošenja odluke o podijeli dionica. OLT d.d. se žalio i sada očekuje odgovor Ministarstva financija. Unatoč složenoj situaciji direktor Ivan Vdovjak se nada kako će njihov zahtjev biti pozitivno riješen. Sukladno je to i s njegovim prijašnjim izjavama prema kojima je navodio kako o novom stečaju ne razmišlja jer misli da ni država nije gospodarski neosjetljiva na razvoj događaj u tvrtki u kojoj je i sama vlasnik 42 posto. Kada se stečajna neizvjesnost nad OLT-om otkloni, u toj tvrtki planiraju definirati novu lokaciju svojih proizvodnih pogona, odnosno premještanje iz šireg središta grada. S gradom Osijekom su, kako tvrde neslužbeni izvori, već razgovarali o zamjeni prostora za neki primjereniji u nekoj od gospodarskih zona jer rade u ruševnim objektima, pa su im i režijski troškovi održavanja previsoki. Takvim bi im se činom, navodno, i obujam ukupnog godišnjeg prihoda povećao sa sadašnjih 35 do 40 na 50 milijuna kuna što smatraju sukladnim “svojim dimenzijama”.