Vodafone Group Plc, Deutsche Telekom AG i France Telecom SA odlučili su djelovati na vlasnike obveznica podizanjem dividendi kako bi ovi povećali svoje udjele u spomenutim kompanijama. Prema podacima prikupljenim od strane Merrill Lynch & Co., obveznice telekomunikacijskih kompanija imale su prošli mjesec najgore zabilježene povrate od ukupno 15 industrijskih sektora u Europi . Ulagači stoga zahtijevaju najviše moguće premije od prinosa kako bi i nakon tri godine nastavili držati dug. U protivnom će se, kako sami tvrde, okrenuti stabilnijim vladinim vrijednosnim papirima.

Najgore obveznice
Pet najvećih telefonskih kompanija je tako ove godine povisilo svoje dividende za prosječnih 50 posto na 14,8 milijardi eura kako bi se iskupili dioničarima za najgore rezultate unutar svih ostalih sektora. Vlasnici obveznica zabrinuti su da će takve isplate onemogućiti kompanije da pokriju svoj dug što bi moglo dovesti i do snižavanja kreditnog rejtinga tih kompanija. Chris Higham, financijski menadžer u londonskom Old Mutual Asset Managementu smatra kako se kompanije nalaze pod pritiskom da se dioničarima vrati uložena glavnica ali i povećaju premije kako oni, zbog loših rezultata ne bi odustali od daljnjih ulaganja. S druge se strane nalaze vlasnici obveznica kojima takav razvoj događaja nikako nije u interesu jer direktno šteti njihovom ulogu. Obveznice telefonskih kompanija porasle su tako samo 0,07 posto što je mnogo ispod prosjeka od 0,29 posto koji bilježi Merrill Lynch. Druge najgore su one koncerna LVMH Moet Hennessy Louis Vuitton SA koje su porasle samo 0,09 posto. Najbolje povrate imale su obveznice osiguravateljskog sektora i to oko 0,49 posto. Telekomunikacijski indeks za dionice porastao je 56 posto otkako je započeo ‘rally’ istih u ožujku 2003. godine. Stoxx 600 indeks se također udvostručio. Jedini indeks koji je zabilježio pad je 18 Stoxx. Dionice telefonskih kompanija su u 2006. ostvarile najniže prihode što je potaknuto porastom broja besplatnih telefonskih poziva putem interneta ali i limitima koje je nametnula Europska unija a koji se tiču cijena usluga roaming razgovora preko mobilnih telefona. Vodafone je tako, pod pritiskom ulagača podigao svoju dividendu za 49 posto na 3,7 milijardi funti a dioničarima je obećano još dodatnih 9 milijardi funti iako je objavljen gubitak od čak 21,9 milijardi funti što je najveći gubitak ikad zabilježen u povijesti europskih korporacija. Deutsche Telekom, najveća europska telefonska kompanija, u ožujku je podigao svoju dividendu za 16 posto i dioničarima isplatio oko tri milijarde eura nakon što je objavio 43 postotni pad kvartalne dobiti. Ta se kompanija nalazi pod velikim pritiskom svog drugog najvećeg dioničara Blackstone Group LP koji su zbog pada dobiti izgubili oko 286 milijuna eura. Standard&Poors su međutim popravili svoju ocjenu od negativne na stabilnu a Deutsche Telekom je smanjio svoja predviđanja za dobit u 2007. godini.

Francuzi se izvlače
France Telecom SA, najveća francuska telekom kompanija jedna je od rijetkih koje uspješno reduciraju svoj dug. Trenutno se nalaze u procesu prodaje svog 54 postotnog udjela u podružnicama PagesJaunes zacijenu od oko 3,3 milijarde eura. Kupac je njujorški Kohlberg Kravis Roberts što znači da France Telecom ove godine neće morati prodavati više obveznica. Iz francuske su kompanije izjavili kako im je jedini cilj smanjiti dug na minimum. U svibnju ta je kompanija platila oko 2,6 milijardi eura dividendi i planira povećati taj iznos za 20 posto.

Vodafone bilježi loše rezultate i u Aziji

Nedavno je objavljeno kako Vodafoneu niti na azijskom tržištu ne ide najbolje što potvrđuje činjenica da je japanska telekom i internet koropracija Softbank Corp. odlučila prikupiti oko 1,4 tisuće milijardi jena izdavanjem obveznica kako bi osigurali dotok novca za Vodafone Japan. Gotovina od Vodafone Japana iskoristit će se za plaćanje kamata na pozajmice, što osigurava da će zarada koju je ostvario Vodafone Japan, treći po redu telekomunikacijski operater, biti korištena primarno za otplatu duga. Softbank je kupio Vodafone Japan za ukupan iznos od 1,8 tisuća milijardi jena, a zadužio se putem kratkoročnog kredita za akviziciju za 1,3 tisuće milijardi. Za jednogodišnji kredit čiji je rok otplate u ožujku 2007. godine bit će isplaćeno oko 40 milijardi jena kamata.