Narodna banka povećala eskontnu stopu sa 4,5 posto na devet posto

Autor: Ante Pavić , 20. prosinac 2007. u 06:30

Zatezna i najviša dopuštena ugovorna kamata za građane iznosit će maksimalno 14 posto

Savjet Hrvatske narodne banke na jučerašnjoj je sjednici donio odluku o povećanju godišnje eskontne stope HNB-a sa 4,5 posto na devet posto. Ova je odluka važna zbog odredbi izmijenjenog Zakona o obveznim odnosima koji će se primjenjivati od početka iduće godine. Te odredbe propisuju da se zatezna kamata i najviša dopuštena ugovorna kamata trebaju određivati za svako polugodište pomoću eskontne stope koja je vrijedila zadnjeg dana prethodnoga polugodišta. Savjet HNB-a prihvatio je navedenu promjenu, kojom se eskontna stopa za prvo polugodište 2008. godine izjednačava s lombardnom stopom. To znači da će, slijedom važećih zakonskih odredbi o načinu izračuna, koje po ocjeni Savjeta Hrvatske Narodne banke nisu najprimjerenije potrebama praktične primjene, u prvom polugodištu nastupajuće godine u odnosima između fizičkih i pravnih osoba i zatezna i najviša dopuštena ugovorna kamata iznositi 14 posto, dok će u poslovima između pravnih osoba i u njihovim odnosima s osobama javnog prava zatezna kamata iznositi 17 posto, a najviša dopuštena ugovorna kamata može ići i do 25,5 posto.

Povećanje aktive HNB-a
HNB je na sjednici razmotrio tromjesečno izvješće o novčanim i gospodarski kretanjima, kao i o stanju u bankovnom sustavu, prihvatio financijski plan Hrvatske narodne bankeza sljedeću godinu, te donio još nekoliko odluka iz svoje nadležnosti, od kojih se najvažnija odnosi na povećanje diskontne (eskontne) stope Hrvatske narodne banke sa 4,5 posto na devet posto godišnje, priopćila je jučer središnja banka. Izmjene odluke o uvjetima i načinu obavljanja platnog prometa s inozemstvom i odluke o načinu i uvjetima pod kojima rezidenti u poslovanju s nerezidentima mogu primati naplatu ili izvršiti plaćanje u gotovini u kunama, stranoj valuti i čekovima daljnji su korak u liberalizaciji financijskog poslovanja s inozemstvom, a odredbama usvojene odluke o medaljama i žetonima koji nalikuju kovanicama eura nastoji se umanjiti mogućnost zloporaba i zabune. Hrvatska narodna banka u mjesecu studenom je zabilježila ukupnu aktivu od 70,23 milijarde kuna, stoji u analizi Raiffeisen banke. Zabilježeno je povećanje aktive za 2,3 milijarde kuna u odnosu na listopad, što je ponajviše posljedica rasta potraživanja središnje banke od bankovnog sektora. Ukupna aktiva je na kraju mjeseca iznosila 70,23 milijarde kuna. Međutim, na godišnjoj je razini ipak zabilježeno usporavanje godišnjeg rasta aktive. Kada se ukupna aktiva usporedi s krajem prošlogodišnjeg studenog, ona je povećana za 4,26 milijardi kuna, odnosno za 6,5 posto, što je ujedno najmanje povećanje od početka 2006. godine. Inozemna aktiva iznosila je krajem studenog 66,64 milijarde kuna, što je 95 posto ukupne aktive Hrvatske narodne banke. Međunarodne pričuve u obliku depozita u stranim bankama te ulaganja u vrijednosnice u stranim valutama tijekom studenoga porasli su za 686 milijuna kuna. Na godišnjoj razini inozemna aktiva povećana je za 762 milijuna kuna, odnosno za svega 1,2 posto.

Manji valutni rizik
Kako je zbog smanjenja valutnog rizika većina međunarodnih pričuva denominirana u eurima, sukladno strukturi uvoza i izvoza roba i usluga blago jačanje kune naprema jedinstvenoj europskoj valuti negativno se odrazilo na kretanje kunske protuvrijednosti međunarodnih pričuva. Navedeni nepovoljni čimbenik bio je izraženiji na mjesečnoj nego na godišnjoj razini. Potraživanja središnje hrvatske banke od bankovnog sektora krajem istog mjeseca iznosio je 3,5 milijardi kuna. U usporedbi s krajem listopada navedena potraživanja porasla su za 1,62 milijarde kuna. Tijekom studenog potraživanja od središnje države blago su povećana, dok su potraživanja od ostalih domaćih sektora ostala nepromijenjena. Na strani pasive primarni novac iznosio je 50,06 milijardi kuna te je na mjesečnoj razini zabilježio nešto snažniji rast od 1,78 milijardi kuna. U usporedbi s krajem istog mjeseca lani primarni novac povećan je za 5,15 milijardu kuna, odnosno za 11,9 posto. U studenom je inozemna pasiva Hrvatske narodne banke blago povećana na 18,4 milijuna kuna.

Podijeljene nagrade Tax-fin-Lexa

Guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski jedan je od dobitnika priznanja Tax-Fin-Lex 2007. koju tvrtka Lex Info dodjeljuje za najuglednijeg poreznog, financijskog i pravnog stručnjaka u Hrvatskoj. On je pobjednik u kategoriji Fin, za najuglednijeg financijskog stručnjaka. Osim njega nagrade u ostalim kategorijama dobili su i jedna od urednica časopisa Računovodstvo i financije Marija Zuber te profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu Ivo Josipović. Izbor je organiziran putem internetskog portala Tax-Fin-Lex, koji sadrži bazu podataka iz područja poreza, financija i prava u Hrvatskoj. U svakoj od kategorija bilo je pet nominiranih, a svoj su glas mogli dati korisnici i posjetitelji portala, od 15. studenoga do 10. prosinca. U izboru su sudjelovale 1563 osobe. Portal Tax-Fin-Lex započeo je s radom ove godine i omogućuje pristup cjelovitim tekstovima važećih zakonskih i podzakonskih akata Republike Hrvatske te izbor sudskih odluka i mišljenja nadležnih tijela u Hrvatskoj kao i druge korisne informacije.




Komentirajte prvi

New Report

Close