Prošlogodišnji financijski rezultati vojvođanskih banaka vrlo se razlikuju. One koje su prošle privatizacijsku operaciju bore se s tranzicijskim mukama i primoravaju nove vlasnike na dodatna ulaganja. Stoga se u bilancama Erste, Panonske i Kontinental banke ne mogu tražiti velika ostvarenja jer je znatan dio kapitala korišten za otklanjanje zatečenih problema i poslovno širenje. Sličan problem mučio je i Meridian banku jer je francuska centrala (Credit Agricole) shvatila da banka mora izaći iz regionalnih okvira i osvajati srpsko tržište.

Metals na vrhu
Dobit Vojvođanske banke pet puta je veća nego 2005. godine, ali se financijski stručnjaci slažu da je u ovom trenutku najbolje stanje u bilanci Metals banke. Doduše, njezina dobit je znatno niža nego 2005. godine, ali se ne smije ispustiti iz vida da ova kuća privodi kraju gradnju svog novog poslovnog sjedišta. Za vojvođansko bankarstvo sretna je okolnost bila što je bilo podalje od velikih državnih financijskih poduhvata. Tako se u “velikoj četvorki” (Beogradska, Beobanka, Jugobanka i Invest banka) smještala golema državna fiktiva i još veće državne zablude. Kad je guverner Narodne banke Srbije Mlađan Dinkić 2002. krenuo u veliko čišćenje bankarskog sektora, vojvođanske banke su ostale pošteđene jer je u njihovim bilancama još bilo prostora za spasonosnu terapiju. Reanimacija je napravljena 2003. kada je država preuzela inozemne obveze Vojvođanske, Novosadske, Kontinental, Panonske i Privredne banke Pančevo, pretvorivši ih u vlastiti vlasnički udjel. To je bio uvod u privatizaciju tih banaka, koje su, oslobođene teških dubioza, postale atraktivne za velike europske financijske kuće. U prvom valu privatizirane su Novosadska i Kontinental banka. Austrijska bankarska grupa Erste kupila je u srpnju 2005. godine Novosadsku banku za 73 milijuna eura. Negdje u isto vrijeme dokapitalizirana je i Kontinental banka, u čijoj se vlasničkoj strukturi, uloživši 49,5 milijuna eura, kao najveći dioničar usidrila Nova ljubljanska banka (NLB). Drugi privatizacijski krug organiziran je prošle godine kada su investitorima ponuđene Vojvođanska i Panonska banka. Najveći zalogaj svakako je bila Vojvođanska banka koja je svojim financijskim potencijalom jedina mogla konkurirati za jedno od prvih deset mjesta na listi najvećih banaka u Srbiji. Pobjednik na natječaju, koji je zaključen u rujnu prošle godine, bio je NBG (National bank of Greece), koji je ponudio 385 milijuna eura. Većinski vlasnik Panonske banke postao je talijanski Sanpaolo IMI Torino, sadašnja grupacija UniCredit, plativši za 87,39 posto kapitala 112 milijuna eura.

Male banke
Bolji dio vojvođanskog bankarstva bile su dvije male privatne banke: Metals i Meridian. Financijsku kuću vještog poduzetnika Tomislava Đorđevića u svibnju 2005. godine sa 54 milijuna eura dokapitalizirala je francuska Credit Agricole grupa. S druge strane, Metals banka je nastavila sa strategijom malih i odmjerenih koraka, sačuvavši vrlo razrijeđenu vlasničku strukturu u kojoj nijedan dioničar ne dominira. Dvije dokapitalizacije u 2006. i još jedna koja je završena ovog mjeseca podigle su kapital te banke na 80 milijuna eura i pogurale bankarsku kuću među vodeću desetorku.