Hrvatska mora jako dobro razmisliti želi li doista ući u eurozonu

Dubrovačka ekonomska konferencija okupila vodeće stručnjake/Grgo Jelavić/PIXSELL Dubrovačka ekonomska konferencija okupila vodeće stručnjake/Grgo Jelavić/PIXSELL

Većina radova predstavljenih na Dubrovačkoj ekonomskoj konferenciji bila je usmjerena na aktualnu krizu ili neke od brojnih njenih implikacija.

Dok se Latvija žuri ući u eurozonu, Hrvatska, koja bi se uskoro mogla naći pred sličnom odlukom, i primjerice Cipar, morali bi jako dobro razmisliti trebaju li ući u monetarnu uniju, poručio je Assaf Razin, profesor na sveučilištu Cornell, na 19. Dubrovačkoj ekonomskoj konferenciji Hrvatske narodne banke.

"Osnovno bi pitanje pritom trebalo biti bi li središnja banka mogla spriječiti panični napad na državne obveznice", istaknuo je Razin govoreći o slabostima europske monetarne unije koje je razotkrila kriza. Polazeći od razvoja teorijskih modela valutnih kriza, Razin podsjeća kako treći model, nastao krajem 1990-ih godina, za razliku od prva dva koja se fokusiraju samo na državu, povezuje valutnu krizu s modelima bankovnih i kreditnih kriza. Međutim, posljednja je kriza toliko složena da zahtijeva povezivanje šireg područja ekonomske teorije. Štoviše, kako je istaknula i Irina Ivašenko iz MMF-a, aktualna teorija ne daje odgovor na pitanje što učiniti i koje konkretne korake poduzeti u aktualnoj krizi.

Razin navodi da neki teoretičari za monetarne unije poput eurozone predlažu tri opcije, od kojih samo dvije mogu biti ispunjene. Umjesto izbora između stabilnog tečaja, slobodnog kretanja kapitala i neovisne monetarne politike, monetarne unije imaju slijedeću trilemu: postići međunarodnu financijsku integraciju, financijsku stabilnost i nacionalnu fiskalnu neovisnost.

"Zemlja koja ovisi prije svega o vlastitim fiskalnim resursima, vjerojatno će žrtvovati financijsku integraciju kao i stabilnost, kao što je danas slučaj s eurozonom, jer će tržišta u tom slučaju procjenjivati njen financijski rizik na nacionalnoj razini. Suprotno tome, dobrovoljno povlačenje s jedinstvenog financijskog tržišta bi zemlji s ograničenim fiskalnim manevarskim prostorom omogućilo da kontrolira i zaštiti svoj financijski sektor kako bi umanjila svoju ranjivost", ističe Razin.

Većina radova predstavljenih na dvodnevnoj Dubrovačkoj ekonomskoj konferenciji, koja je započela u četvrtak, neizbježno je bila usmjerena aktualnu krizu ili neke od brojnih njenih implikacija. Tako je prilikom otvaranja guverner HNB-a Boris Vujčić naglasio kako bi se konferencija, koja je prvih desetak godina nosila naziv "Konferencija o tranziciji" mogla nazvati i "konferencijom o krizi".

Fabrizio Zampolli iz Banke za međunarodna poravnanja upozorio je kako produljenje ročnosti državnog duga, vidljivo posljednjih godina, može izazvati značajan rast kamatnih stopa, kako pokazuje istraživanje na kojem je radio kao jedan od autora. Istraživanje na temelju primjera američkih obveznica pokazuje, kazao je Zampolli, kako produljenje ročnosti duga za samo godinu dana može povećati kamatnu stopu za 130 do 150 baznih poena. Istodobno, trenutno su kamatne stope, kaže Zampolli, oko dva postotna boda ispod razine koju predviđa njihov model. Sve to ukazuju na to da "trenutna neodrživa fiskalna situacija u velikim razvijenim gospodarstvima slijedećih godina može značajno zakomplicirati monetarnu politiku!', poručuje Zampolli.

 Od '90-ih nema konvergencije  

Tržišta kapitala u zemljama u razvoju nisu od 1990-ih ostvarila konvergenciju s razvijenim tržištima te i dalje postoje velike razlike među regijama i zemljama – razvijena tržišta nastavila su razvoj, a tržišta u razvoju bilježe niz teškoća, kazao je Sergio Schmukler iz Svjetske banke. Simptomi na tržištima u razvoju većnom su slični – malo tvrtki izdaje obveznice ili prikuplja kapital izdavanjem dionica, tržištem dominira nekoliko velikih tvrtki, institucionalni ulagači slabo diversificiraju i često se najveći dio ulaganja odnosi na financiranje države. Navodeći rezultate svojih istraživanja, Schmukler ističe da, s obzirom na raširenost istih simptoma, problem slabe konvergencije nije u nedostatku kapitala ili dostupnosti imovine za ulaganje, a vjerojatno ni na regulatornim pitanjima, dok se proces financijskog posredovanja pokazao složenijim nego što se mislilo.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve