EU želi jače privatne mirovinske fondove

Europsko stanovništvo sve je starije/FOTOLIA Europsko stanovništvo sve je starije/FOTOLIA

Komisija se nada da bi povećana ulaganja u privatne fondove ojačala investicijski potencijal u europsko gospodarstvo.

Europska komisija kreće u reformu mirovinskih sustava unutar država članica kojim bi se smanjio proračunski pritisak na mirovinska izdvajanja.

Prema prijedlogu koji je prošlog četvrtka predstavio Michel Barnier, povjerenik za unutrašnje tržište i usluge, cilj reformskog prijedloga je potaknuti atraktivnost privatnog mirovinskog osiguranja i smanjenje ovisnosti sve starijeg europskog stanovništva o javno financiranim mirovinskim fondovima. Osim toga, Komisija se nada da bi povećana ulaganja u privatne fondove ojačala investicijski potencijal u europsko gospodarstvo. Prema navodima The Wall Street Journala, prijedlog se fokusira na poboljšanja u regulativi profesionalnih mirovinskih fondova, odnosno zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova kako se nazivaju u Hrvatskoj. Oni bi u budućnosti imali strože zahtjeve koji se tiču nadzora njihova rada, poput pravila o internoj reviziji i upravljanju rizicima.

Kako je tijekom predstavljanja prijedloga naglasio Barnier, poboljšala bi se transparentnost i upravljanje zatvorenih mirovinskih fondova u Europi, zatim njihova financijska stabilnost kao i promoviranje prekogranične aktivnosti. Na taj bi se način pojednostavila mirovinska štednja za zaposlenike koji su radili u nekoliko članica EU. U Europi trenutno postoji približno 125.000 zatvorenih mirovinskih fondova sa 75 milijuna članova i 2,5 bilijuna eura vrijednom imovinom pod upravljanjem.

U Hrvatskoj 16 zatvorenih fondova okuplja malo manje od 23.000 članova, a upravljaju s preko pola milijarde kuna. Prema mišljenju Damira Grbavca, predsjednika Udruženja društava za upravljanje mirovinskim fondovima pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, mirovinska reforma u Hrvatskoj trebala bi ići u smjeru ukupnog jačanja privatne mirovinske štednje putem povećanja stope doprinosa. "Populariziranje te educiranje o nužnosti osobne brige o održavanju primjerenoga standarda u starosti od najranije dobi, uz adekvatne dodatne stimulanse, rezultirat će i povećanjem značaja te većom pokrivenošću stanovništva dodatnom, dobrovoljnom mirovinskom štednjom", ocijenio je Grbavac.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!