EU želi jače privatne mirovinske fondove

Europsko stanovništvo sve je starije/FOTOLIA Europsko stanovništvo sve je starije/FOTOLIA

Komisija se nada da bi povećana ulaganja u privatne fondove ojačala investicijski potencijal u europsko gospodarstvo.

Europska komisija kreće u reformu mirovinskih sustava unutar država članica kojim bi se smanjio proračunski pritisak na mirovinska izdvajanja.

Prema prijedlogu koji je prošlog četvrtka predstavio Michel Barnier, povjerenik za unutrašnje tržište i usluge, cilj reformskog prijedloga je potaknuti atraktivnost privatnog mirovinskog osiguranja i smanjenje ovisnosti sve starijeg europskog stanovništva o javno financiranim mirovinskim fondovima. Osim toga, Komisija se nada da bi povećana ulaganja u privatne fondove ojačala investicijski potencijal u europsko gospodarstvo. Prema navodima The Wall Street Journala, prijedlog se fokusira na poboljšanja u regulativi profesionalnih mirovinskih fondova, odnosno zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova kako se nazivaju u Hrvatskoj. Oni bi u budućnosti imali strože zahtjeve koji se tiču nadzora njihova rada, poput pravila o internoj reviziji i upravljanju rizicima.

Kako je tijekom predstavljanja prijedloga naglasio Barnier, poboljšala bi se transparentnost i upravljanje zatvorenih mirovinskih fondova u Europi, zatim njihova financijska stabilnost kao i promoviranje prekogranične aktivnosti. Na taj bi se način pojednostavila mirovinska štednja za zaposlenike koji su radili u nekoliko članica EU. U Europi trenutno postoji približno 125.000 zatvorenih mirovinskih fondova sa 75 milijuna članova i 2,5 bilijuna eura vrijednom imovinom pod upravljanjem.

U Hrvatskoj 16 zatvorenih fondova okuplja malo manje od 23.000 članova, a upravljaju s preko pola milijarde kuna. Prema mišljenju Damira Grbavca, predsjednika Udruženja društava za upravljanje mirovinskim fondovima pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, mirovinska reforma u Hrvatskoj trebala bi ići u smjeru ukupnog jačanja privatne mirovinske štednje putem povećanja stope doprinosa. "Populariziranje te educiranje o nužnosti osobne brige o održavanju primjerenoga standarda u starosti od najranije dobi, uz adekvatne dodatne stimulanse, rezultirat će i povećanjem značaja te većom pokrivenošću stanovništva dodatnom, dobrovoljnom mirovinskom štednjom", ocijenio je Grbavac.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve