Državnu mirovinu ubuduće valja promatrati samo kao zaštitnu mrežu, a ne kao primanja koja bi mogla osigurati mirnu starost – upozoravaju analitičari Citibanka u najnovijim izvješću koje je pokazalo da mirovinskim fondovima u najbogatijim državama svijeta nedostaje 78.000 milijardi dolara da bi mogli isplatiti mirovine poput današnjih.

 I dok je potkapitaliziranost mirovinskih sustava svojevrsno iznenađenje za Nijemce ili Britance, u Hrvatskoj se neformalno već dugo govori da na mirovinu ne treba računati kao opciju za mlađe generacije. Prvi mirovinski stup svake godine generira minus od 17 milijardi kuna za isplatu mirovina koje nadoknađuje iz poreza, a da je sustav neodrživ jasno je i po omjeru broja zaposlenih i umirovljenika koji se u 2016. spustio na 1:1. Spašava nas drugi mirovinski stup u kojem je 75 milijardi kuna štednje, a dodatnu sigurnost ima i oko 250.000 građana koji štede u trećem mirovinskom stupu kojeg država i potiče s 15 posto pa je oplođivanje novca u smislu visine prinosa nedostižno većini drugih fondova na tržištu.  

Po postojećim izračunima prosječna mirovina iznosi oko 39 posto prijašnjih primanja, a to u budućnosti možemo zaboraviti. Prema Ageing report 2015., dokumentu s najpreciznijim podacima Europske komisije za kretanja u Europi, umirovljenici koji će 2050. aktivirati mirovinu, a to su današnji tridesetogodišnjaci dobit će od države mirovinu koja će iznositi tek 19,3 posto njihova nekadašnja primanja. Ostatak mirovine dobit će iz drugog stupa u koji će uplaćivat svega jednu četvrtinu svojih primanja. Nijemci će, s druge strane, imati mirovinu na razini 37 posto svojih plaća, a najbolje će proći Grci i Talijani kojima će državna mirovina iznositi više od 50 posto prijašnjih plaća.

Katastrofalne brojke za Hrvatsku posljedica su crnih demografskih prognoza. Tako će 2050. Hrvatska imati 3,8 milijuna stanovnika, a među njima čak 380.000 starijih od 80 godina. S druge će strane biti tek 532.000 djece mlađe od 14 godina. Izvješće Citibanka pokazuju da se umirovljenici u bogatim zemljama skupine OECD, među kojima su i Njemačka i Francuska, ali i Australija i SAD, moraju zabrinuti te da ne mogu opušteno očekivati ispijanje čaja i putovanja u egzotične krajeve jednom kad aktiviraju u mirovinu.

Analitičari ove grupacije na noge su digli medijski svijet objavom analize koja pokazuje da 20 bogatih zemalja ima problem dubok 78 bilijuna dolara jer im mirovinski fondovi nisu dovoljni za pokrivanje svih mirovina. Javna potrošnja, profiti tvrtki i same mirovine morat će se snižavati diljem svijeta kako bi se održao sustav isplate mirovina- uvjereni su u Citiju i tvrde da su svi oblici fondova, od državnih do privatnih, nedovoljno kapitalizirani da bi podnijeli rastući broj umirovljenika. Problem postoji i u Velikoj Britaniji i SAD-u čiji se mirovinski sustavi baziraju na privatnim korporativnim fondovima.