Ukupna premija osiguranja u Hrvatskoj i dalje pada, ponajviše zato što se osiguranja u krizi percipiraju kao dodatni trošak, pa tako čak 90% obrtnika, malih i srednjih poduzetnika, uopće nema osiguranje. Zaključak prvoga okruglog stola “Imovinska osiguranja u poduzetništvu i obrtima (trošak ili) ulaganje”, koji se održao u Zagrebu pod medijskim pokroviteljstvom Poslovnog dnevnika, jest da osiguranje tvrtkama doista predstavlja trošak, ali bi se na njega trebalo gledati kao na fiksni trošak.Ujedno je i Vladi signalizirano da, prema uzoru na Europsku uniju, proširi obvezna imovinska osiguranja na prekid poslovanja i osiguranje od požara.

“Kad dođe do štete koja izaziva prekid poslovanja, takvo je osiguranje nužnost, jer u protivnom nerijetko financijski gubitak prekida rad i dovodi do stečaja tvrtke. Inicijativa za uvođenjem takve zakonske obveze morat će se iskristalizirati nakon ulaska u EU”, kaže Martina Tokić, direktorica imovinskih osiguranja u Kvarner VIG-u. Što se današnje slike imovinskih osiguranja u Hrvatskoj tiče, kaže kako se većina onih koji imaju policu za nju odlučila samo zato što je morala, primjerice kod podizanja kredita. A i tada je, dodaje, najčešće riječ o osnovnim osiguranjima. “Budući da se uplati samo osnovna polica, dođe li do požara, osiguranje će pokriti samo popravak objekta, no pitanje je tko će radnicima dati plaće nakon što pogon zatvore zbog obnove”, upozorava Tokić i iznosi računicu za nekretninu vrijednu 10 milijuna kuna, a u njoj dva milijuna kuna vrijedne strojeve i 5 milijuna fiksnih troškova godišnje. “Za osnovno osiguranje plaćali bismo 4000 kuna godišnje, prošireno 15.000, ako je u policu uključen i prekid poslovanja, cijena je 20.000, a s osiguranjem od odgovornosti riječ je o 24.000. Dakle, ako bismo platili 2000 kuna mjesečno, imali bismo potpuno osiguranje na 17 milijuna kuna.

“Pa ipak, većinu ljudi, kaže direktorica Centra za poduzetništvo, inovacije i tehnološki razvoj Tajana Kesić-Šapić, muči situacija kada shvate da im nakon nesreće osiguranje pokriva tek neznatan dio troškova. ”Mnogi si postavljaju pitanje što poduzetnicima osiguranje zapravo nudi“, kaže. Dragutin Klobučar, direktor sektora imovinskih osiguranja u Croatia osiguranju, odgovara kako do takvih situacija dolazi ponajviše zato što ljudi uzimaju jeftinije varijante osiguranja. On pak preporučuje osiguranje na novu vrijednost koje je, priznaje, skuplje, ali u konačnici dođe li do nesreće, osiguranje će pokriti veći dio troškova. ”Naime, u obračunu štete, osiguranik dobiva naknadu kao da je predmet osiguranja nov, bez obzira kolika je zapravo njegova starost. Dakle, nema klasičnog skidanja iznosa zbog amortizacije”, kaže Klobučar. Mogućnosti osiguranja izvoza na okruglom stolu predstavila je Andreja Mergeduš iz Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR). HBOR nudi osiguranja za potraživanja koja nastaju prilikom izvoza roba i usluga. Primjer korisnika ove vrste osiguranja je tvrtka Tim Kabel koja je u 2011. ostvarila porast izvoza od 17%. Samo u devet mjeseci ove godine u HBOR-u su dobili osiguranje u iznosu od 1,3 mil. eura. Inače, okrugli stolovi Svijeta osiguranja i HGK održat će se i u Rijeci, Varaždinu, Osijeku, Puli i Splitu, a za poduzetnike su besplatni. Treba se prijaviti na http://institutzaosiguranje.hr/hr/okrugli-stol-imovinska/prijavnica/.

Tko i ima policu, za nju se se odlučio zato što je morao, recimo zbog kredita
Martina Tokić, Kvarner VIG

Osiguranja na novu vrijednost su skuplja, ali je povrat novca veći
D. Klobučar, Croatia osiguranje