U nedavnom istraživanju provedenom u Hrvatskoj čak 84 posto ispitanika pozitivno je odgovorilo na pitanje jesu li ikada bili žrtve mobbinga. Zapanjio me tako visoki postotak. U nastojanju da se suzbije ovaj problem, neovisno o zakonodavstvu, s jedne se strane zahtijeva angažman svakog zaposlenika pojedinačno, a s druge vodećeg kadra u poduzećima. Naravno, zakonom određeni uvjeti jedna su od mogućih polaznih točaka za rješavanje problema, međutim, nisu li popraćeni odgovarajućim mjerama, postaju beskorisni. Naime, protiv mobbinga se može i mora boriti isključivo iz samog poduzeća, u kojem se provodi, budući da će svaki oblik mobbinga prouzročiti gubitke. Ovakvo istraživanje trebalo bi “prodrmati” poduzetnike i uprave poduzeća, jer uvede li se kultura neposrednog rješavanja konflikata u poduzeća, fenomenu poput mobbinga neće biti mjesta. To pretpostavlja poznavanje temelja “fair” komunikacije kojom imate mogućnosti prepoznati konflikte što prije te ih riješiti još u fazi nastajanja. Jedan od glavnih zadataka vodećih kadrova jest rješavanje konflikata. S tim se zadatkom se ne smije odugovlačiti jer se konflikti ne rješavaju sami od sebe, već postaju veći svakim danom. Treba razlikovati dvije temeljne situacije – s jedne strane kada su žrtve mobbinga novi zaposlenici, a s druge kada su žrtve kolege s kojima počinitelji mobbinga rade već dulje vrijeme. Vodeći se kadar mora veoma angažirati ne bi li spriječio emotivno zlostavljanje novih zaposlenika. Nove se kolege u većini slučajeva ne mogu sami braniti od mobbinga, to znači da je odlučujuća empatija voditelja. Integrirate li “nove kolege” ispravno u radni proces i uključite li i “stare zaposlenike” u tu fazu integracije, velika je vjerojatnost da ćete svesti mobbing na minimum.

Drukčija je situacija kada se kolege poznaju i rade skupa već duže vremena. Tada možete apelirati na samostalnost svakog pojedinog zaposlenika. Žrtva mobbinga trebala bi tražiti razgovor s osobom koja ga emotivno zlostavlja na radnom mjestu i priopćiti mu svoje osjećaje – time signalizira sugovorniku da mu nije svaki put potreban šef kako bi riješio konflikt. Ne promijeni li se pak situacija poslije dva tjedna, trebao bi se voditi razgovor utroje – zajedno sa šefom. Kada je zaposlenik žrtva mobbinga sa strane vlastitoga šefa, riječ je o najtežem obliku mobbinga. Ta je vrsta mobbinga poznata i pod nazivom bossing. Činjenicu da šef zloupotrebljava autoritet koji uživa u odnosu na zaposlenika trebalo bi prijaviti nadređenima u poduzeću, čak i po cijenu gubitka radnog mjesta. Svaki čovjek ima samo jedan život i bilo bi šteta potratiti ga radeći i minutu u jednom takvom okruženju. Svi ovi slučajevi i spomenuto istraživanje ogledni su primjeri za nedovoljnu mjeru rješavanja konflikata. Uvede li se u poduzeće kultura rješavanja konflikata i pojasni li se zaposlenicima da se ne moraju bojati posljedica, osim prometa, porast će i zadovoljstvo zaposlenika. Gdje god ljudi surađuju, znači i na radnom mjestu, nastaju konflikti. Pitanje koje se postavlja jedino je kako se nositi s njima. Ako zaposlenici nemaju mogućnosti rješavanja konflikata pravovremeno ili to (još) nisu naučili, posljedica će biti mobbing. Dakle, što prije zaposlenici nauče samostalno rješavati konflikte – dok su još ti problemi mali – to će se ta sposobnost povoljnije odraziti na radnu klimu i to će biti manja vjerojatnost širenja mobbinga u poduzeću. Saznaju li poduzetnici ili menadžeri o slučajevima mobbinga ili im sami svjedoče, nužna je dosljedna linija neprihvaćanja takvoga ponašanja. Trebalo bi hitno razmisliti i o tome kako se u vlastitom poduzeću rješavaju konflikti, jer mobbing masivno utječe na radnu klimu. A lidership je taj koji se mora pobrinuti za pozitivnu radnu klimu jer je ona preduvjet za vrhunska ostvarenja zaposlenika.

Georg Pauli, trener i suosnivač tvrtke Inter Confida d.o.o.

Za mobbing sto tužbi i nijedna presuda

Čak 84 posto ispitanika od 812 obuhvaćeno anketom portala posao.hr pozitivno je odgovorilo na pitanje jesu li se našli u situaciji da ih kolege, podređeni ili nadređeni psihički zlostavljaju. Velika većina, 82 posto, zlostavljače prepoznaje u nadređenima, a 17 posto među kolegama. U Hrvatskoj je od 2003. podneseno nešto više od sto tužbi radi naknade štete za uznemiravanje, a još nema nijedne prvostupanjske presude. Zakonski prijedlog o sprječavanju mobbinga, koji će SDP uputiti u proceduru, ta je stranka preuzela od udruge Mobbing. SDP ističe da poslodavci trebaju vidjeti svoj interes u donošenju zakona jer bi se njime spriječili i visoki troškovi koje stvara nasilje na radnome mjestu.
(PD)