Gotovo niti jedna uspješna hrvatska IT tvrtka do 2020. godine neće smjeti dobiti ijednu veću i ozbiljniju bespovratnu potporu za razvoj novih proizvoda u onim područjima gdje su globalno najkonkurentniji. Tako je odlučilo Ministarstvo gospodarstva koje je daleko od očiju javnosti izradilo hrvatsku Strategiju pametne specijalizacije, a koja je, bez da je igdje javno objavljena, već poslana na odobrenje Europskoj komisiji.

Ta je strategija ključan dokument na temelju kojeg će Unija pratiti kojim će industrijama država smjeti davati velike potpore, a za što je spremno više od dvije milijarde kuna u strukturnim fondovima EU. Kako piše na stranicama EK, ministarstvo, koje vodi Ivan Vrdoljak, najavilo je da Hrvatska u idućih nekoliko godina želi poticati šest područja, tzv. ključnih vertikalnih industrija u kojima je navodno Hrvatska globalno najkonkurentnija. To su promet i mobilnost, energija i održivi okoliš, sigurnost, bio-ekonomija, zdravlje i kvaliteta života te "agro-hrana". Po tome Hrvatska, uz Cipar, ispada jedina članica Unije koja IT industriju nije istaknula kao jednu od svojih ključnih prioriteta.

Čak 11 od 17 članica, koje su dosad predale Strategiju pametne specijalizacije, stavilo je doslovno ICT kao prioritet i pozvalo se da je to u skladu s EU prioritetom Digitalna Agenda. Riječ je o prioritetu na kojem Angela Merkel u Njemačkoj potiče novu industrijsku revoluciju "Industrija 4.0", a Komisija potiče stvaranje Unijinog jedinstvenog digitalnog tržišta. To su učinile primjerice Austrija, Bugarska, Danska, Mađarska i Švedska. Preostali, Poljska, Irska, Rumunjska i Slovenija ICT vežu uz ime niza industrija. Rumunjska je čak izmislila pojam "budućeg interneta", a  Slovenija "SI_ndustry 4.0" po uzorku na Njemačku. Hrvatski nezavisni izvoznici softvera CISEx upozorili su Ministarstvo gospodarstva da se zbog takve Strategije neće imati pristup 1,56 milijardi kuna bespovratnih potpore za istraživanja i razvoj novih proizvoda.

Neće imati pristup ni do dodatnih sto milijuna eura potpora za komercijalizaciju proizvoda nastalih kroz ta istraživanja i razvoj. Hrvoje Balen iz Algebre kaže da se očekivalo da će ICT prepoznat u Industrijskoj strategiji kao strateški biti hrvatski adut i u pametnoj specijalizaciji. Ovako, ističe, bit će posljedica po tempo razvoja domaće IT industrije. Navodi da već sada dio domaćih IT tvrtki strahuje kako će se nositi s EU konkurencijom koja će legalno dobivati bespovratne državne potpore.

"Ukoliko EK prihvati takve Strategije svojih članica, a velika vjerojatnost je da hoće, to će značiti da će u većini zemalja EU, koje su nam potencijalni konkurenti u izvozu, država moći subvencionirati razvoj svih skupina novih i inovativnih IT usluga, rješenja, produkata i sl.", upozorava Balen. U Ministarstvu gospodarstva kažu da tematska prioritetna područja nisu "niti sektori niti tehnologije već područja primjene rezultata istraživanja, razvoja i inovacija".

Navode da je Hrvatska definirala i dvije horizontalne teme: ICT i ključne razvojne tehnologije. "One mogu imati primjenu u više tematskih prioritetnih područja hrvatskog gospodarstva i od velike su važnosti za razvoj zemlje bilo razmatrane samostalno ili u sklopu jednog ili više tematskih prioritetnih područja", odgovaraju iz Ministarstva. Dodaju da će se u sklopu toga moći raditi većina onih stvari od kojih strahuje industrija i da će do kraja mjeseca objaviti cijeli dokument pa će to biti vidljivo. U branši pak ističu da to nije točno. Upozoravaju da je tu riječ o subvencijama i da EU neće dozvoliti kreativna tumačenja.

Uspjeh i poticaj

Najuspješnijima država neće pomoći
Među uspješnim hrvatskim IT tvrtkama koje neće moći dobiti veće potpore su pulski InfoBip, koji zapošljava 700 stručnjaka, posluje na svim kontinentima i čak ima vlastitu virtualnu valutu. Nadalje, Nanobitu, čiji su se vlasnici okitili titulom prvih EY poduzetnika godine u Hrvatskoj, zatim GDI grupa, Multicom, IN2 grupa ako jače krene u razvoj tehnologija za dronove, zatim najuspješnija hrvatska mobilna aplikacija PhotoMath. Također Hangar 18 i M SAN grupu koji rade pametne uređaje, uspješni startupi Zipato, Oradian, CodeAnywher i Salespod. Ispada i Amphinicy Technologies sa softverom za satelite itd.

Nisu IT tvrtke uspješne u određenim nišama bez razloga
Tajana Barančić iz Astra poslovnog inženjeringa, tvrtke koja je prva počela raditi dubinske analize hrvatske softverske industrije, pojašnjava da se hrvatske IT tvrtke tjera da kanibaliziraju svoj proizvodni proces i niše u kojima su globalno uspješni. "To je problem jer to znači da ICT tvtka koja razvija inovativna rješenja s primjenom u financijskoj industriji ili telekomu neće moći dobiti veću potporu, ali ako se preorijentira na zdravlje, hranu ili zelenu proizvodnju onda hoće", kaže Barančić te dodaje da IT tvrtke nisu postale vrhunske u određenim nišama bez razloga.