Naša poslovna politika nije u širenju djelatnosti, već produbljivanju i specijalizaciji. Želimo se baviti proizvodnjom hrane za životinje i želimo to raditi najbolje. Potencijal tržišta je ogroman. EU tržište hrane za proizvodne i uzgojne životinje 'teško' je oko 50 milijardi eura, objašnjava Mladen Jarnjak, glavni nutricionist i voditelj razvoja u tvrtki Fanon, čiji se proizvod RUPIOL Sunline našao u vrhu novih smjerova u hranidbi preživača, o čemu svjedoči i srebrna medalja za inovaciju na svjetskom stočarskom sajmu u Hannoveru.

Obiteljska tvrtka Fanon osnovana je 1998. godine, danas zapošljava 125 djelatnika. Godine 2008. proizvodili su 30.000 tona, a deset kasnije proizvode 110.000 tona stočne hrane, bilježeći rast na domaćem i stranom tržištu. U razgovoru za Poslovni dnevnik Mladen Jarnjak i njegov sin Mario objasnili su zašto je njihov novi proizvod doživio velik uspjeh, kakvo je stanje u poljoprivrednom sektoru te kolika je uloga tehnologije u stočarstvu danas. 

Alternativa palminom ulju
U vrhu novih smjerova u hranidbi preživača našao se njihov RUPIOL Sunline, energetski dodatak u hranidbi mliječnih i tovnih preživača; krava, teladi, junadi, ovaca, koza, janjadi i jaradi. "U intenzivnoj proizvodnji mlijeka i intenzivnom tovu izvori energije iz klasično proizvedene hrane nisu dovoljni pa se često koriste i ulja kao najizdašniji oblik energije.

Međutim, kod preživača je zbog samih fizioloških procesa upotreba ulja vrlo ograničena, odnosno da bi ta ulja uopće bila moguća, moraju biti zaštićena od buražne razgradnje. Burag je jedan od predželudaca u preživača u kojem se odvija fermentacija ili razgradnja konzumirane hrane, nakon čega ide u klasičnu probavu", objašnjava nam Mladen Jarnjak. Dotaknuli smo se i teme palminog ulja koje se danas sve manje koristi zbog štetnosti, a Fanon je na tržištu ponudio alternativu.

"Dosad se najviše koristilo palmino zaštićeno ulje zato što se najlakše protektiralo, a i bilo je najjeftinije. Kako se radi o zasićenim uljima, ona su imala značajan utjecaj na kvalitetu mlijeka i mliječnih proizvoda. S druge strane, u proizvodnji palminih ulja jako su stradale šume u suptropskim područjima Indonezije i Malezije. Iskrčeni su milijuni hektara šuma i prašuma kako bi se sadile plantaže palme. To je dovelo gotovo do istrebljenja mnogih životinjskih vrsta te imalo nesagledive posljedice po klimu ne samo tih područja, već i cijelog svijeta.

Nažalost, slična se stvar dešava i u području amazonske prašume, samo što se tamo šume krče radi ratarske proizvodnje, prije svega GMO soje. Upravo su to bili glavni razlozi za pokretanje velike kampanje, prije svega u zapadnoj Europi, zabrane upotrebe palminih ulja u svim proizvodima. Švicarska, Island, Austrija su zemlje koje su najdalje otišle u donošenju regulative. Znali smo već dosta dugo, naime Rupiol je nastao početkom 2017. godine, da će doći do takvih kampanja pa smo krenuli s razvojem prave alternative", ističe Jarnjak.

Energetski proizvod
RUPIOL Sunline je proizvod isključivo domaćeg porijekla i sve su sirovine u njemu domaće. Sastoji se iz tri osnovna sastojka: čvrste jezgre kao nosača na koji se nanosi hladno prešano repičino ulje, a sve je to obavijeno jednom ovojnicom koju čini suncokretova mast. Upravo taj vanjski masni omotač, ističe Jarnjak, štiti kompletan proizvod od razgradnje u buragu. RUPIOL Sunline je energetski proizvod jer životinja iz njega ne koristi samo ulje kao izvor energije, već su to, iz krutog nosača, i šećeri i aminokiseline.  "Sveukupan uljni matrix prebogat je nezasićenim uljima, omega masnim kiselinama pa od toga ima korist i životinja, ali i proizvodi koje mi koristimo, kao što su mlijeko ili meso, također imaju bitno drugačiji sastav.

U tome je inovativnost RUPIOL Sunlinea. Naravno da je cijenom vrlo konkurentan palminom ulju, u protivnom ne bi imao nikakvih izgleda dugoročno se održati na tržištu", ističe naš sugovornik. Komentari struke su, kaže, izvrsni, a 26 najeminentnijih njemačkih stručnjaka kao članova ocjenjivačke komisije za dodjelu priznanja, vrlo je kompetentna ekipa. Struka hvali proizvod jer je jako jednostavan, dodaje Jarnjak, mada je tehnološki tu "jednostavnost" komplicirano postići jer je, kaže, izuzetno palatabilan, jednostavno ukusan zato što se može koristiti u bitno većim količinama nego palmino ulje s obzirom na to da mu ulje nije jedini energetski izvor.

  Za proizvod, kao i ostale njihove specijalne proizvode, osmislila je ekipa Fanonovih stručnjaka, nutricionista, tehnologa, veterinara te stručnjaka za industrijsko-tehnološki dizajn proizvoda. Prvi put je proizveden u siječnju 2017. godine, a u hranidbi se nalazi od svibnja 2017. Prije toga prošao je nužna proizvodna ispitivanja kako bi se utvrdila sigurnost upotrebe, a nakon toga je provedeno puno proizvodnih istraživanja kako bi se utvrdile stvarne performanse proizvoda.

Velik interes
"Najvažnije je da su sva istraživanja potvrdila ili nadmašila matematičke izračune nutritivnih vrijednosti iz vremena pripreme proizvoda. Iskustvo i stručnost našeg tima tu je došla do punog izražaja. Naravno da je sama konfiguracija tehnološkog postupka, a osobito na razini proizvodnih kapaciteta, bila vrlo izazovna i zahtjevna, osobito kada ljeti na +35 stupnjeva trebate rashladiti tisuće kubika zraka na svega nekoliko stupnjeva Celzijevih, no to su samo izazovi kojima mi trebamo dati pravi odgovor", kaže Jarnjak. Prestižna nagrada i činjenica da su bili jedini nagrađeni u kategoriji hrane za životinje, ali i velika publiciranost u svim svjetskim stručnim medijima izazvala je osobitu pažnju posjetitelja sajma pa je posjećenost njihova izložbenog prostora bila ogromna uz posjetitelje iz cijelog svijeta.

"Apsolutno su prednjačili posjetitelji iz zapadne Europe te, što je jako indikativno, iz jugoistočne Azije. Mi smo primarno fokusirani na zapadnu Europu, osobito Njemačku, a danas smo prisutni od Grčke do Nizozemske i baltičkih zemalja te od Italije do Rumunjske. U Hrvatskoj najviše surađujemo s Dukatom koji je među prvima uopće prepoznao značaj ovakvog proizvoda", napominje Jarnjak koji smatra da se poljoprivredni sektora danas suočava s izazovima poput konkurentnosti, regulacije tržišta i sigurnosti hrane.

"Hrvatska proizvodnja hrane je pala jer nije bila konkurentna, ali i zbog potpune tržišne deregulacije. I u zapadnoj je Europi sve liberalno što se tiče formalne regulacije tržišta, granice su otvorene, ali… Carinska unija nije proizvela "divlju" trgovinu već je takvoj slobodi trgovanja pečat ograničenja dat kroz izuzetno veliki broj raznih kvalitativnih i sigurnosnih certifikata kojima potrošači vjeruju. Mi u Hrvatskoj nemamo niti jedan stvarni kvalitativno sigurnosni sustav osim onog osnovnog, HACCP, ali on ne radi nikakvu diferencijaciju jer formalno svi to zadovoljavaju. Tvrtka Fanon danas ima više od deset različitih certifikata; GMP+, QS, AMA pastus+, A-Futter, VLOG, ISO 22000 FSSC itd. Bez toga ne možemo niti primirisati zapadnoeuropskom tržištu. A kod nas? Može se uvesti sve i nikoga ne zanima nikakav sustav kvalitete i sigurnosti. Nažalost, već plaćamo ceh toga, a svakim danom se ta cijena povećava, najviše kroz zdravlje ljudi. Pred nama su veliki izazovi vezani uz sigurnost hrane i utjecaj na zdravlje ljudi. GMO je u Hrvatskoj 'nebitna' tema. Pa prije samo desetak godina i upotreba antibiotika u hrani je bila najnormalnija stvar.

Sada se zbog tih istih antibiotika lupamo po glavi, trebamo li se za desetak godina i zbog GMO-a lupati po glavi. Problem antimikrobne rezistencije tek će kulminirati i na žalost nitko neće biti 'imun' na taj problem. Na tom planu tvrtka Fanon ima razvijene i dalje razvija koncepte proizvodnje hrane potpuno bez antibiotika. U peradarstvu smo već nekoliko godina antibiotik slobodni, a trenutačno radimo na sličnim konceptima za svinjogojstvo", objašnjava nam Jarnjak te ističe da u njihovoj hrani za životinje već 12 godina nema nikakvih antibiotika, ali se zato koriste na farmama. "Sada razvijamo koncepte gdje neće trebati niti na farmama koristiti antibiotike jer ćemo životinje bitno drugačije hraniti i imunizirati pa će supresija biti bitno manja. Upravo je proizvodnja peradarskog mesa nama bila prva s kojom smo u tome uspjeli", ističe.

U proizvodnji hrane za životinje, objašnjava, danas postoje dva pravca: prvi koristi tehnologiju i tehniku kako bi poboljšao svojstva hrane koja se daje životinjama, a drugi koristi razne dodatke kojima pokušava dobiti isti efekt. "Kada bismo taj odnos pokušali kvantificirati – a mjerilo je koliko se ulaže u koji od ova dva pravca – onda je taj odnos 10:90, dakle u korist aditiva. Mi smo u ovoj prvoj kategoriji i smatramo – a to svakodnevno potvrđujemo – da se tehničko-tehnološkim obradama može učiniti nenormalno puno. Godinama su se sve komponente za proizvodnju hrane za životinje, a koje su sadržavale velike količine vlakana, smatrale lošim komponentama. U formama kako su se obrađivala ta krmiva zaista su bila loše konzumirana od životinja i one nisu ostvarivale ni izbliza željene rezultate. Mi smo izuzetno dubokim obradama vlakana dobili vrhunske proizvode koji su ostvarili željene performanse, a usput su učinile te životinje puno zdravijima.

Stoga će i sva naša buduća nastojanja ići u tom smjeru", najavio je Jarnjak. Trenutačno u tvrtki Fanon postoje planovi gradnje nove tvornice zbog proizvodnje i daljnjeg razvoja specijaliteta koji traže potpuno nove tehnologije i tehnologije kontinuiteta, a tu je i, kaže, ozbiljan problem kapaciteta. "Ova naša tvornica je napravljena za proizvodnju 60.000 tona, a ove će godine to biti više 110.000 tona, još kad se uzme da radimo preko 400 raznih proizvoda onda taj podatak djeluje nestvarno.

Tvornicu s klasičnom tehnologijom nećemo sigurno graditi. Dakle, više od 25 godina iskustva u proizvodnji hrane za životinje i sve inovativno što smo do sad napravili trebalo bi rezultirati gradnjom najinovativnije tvornice na svijetu. Iako zvuči malo prepotentno, ali zaista je tako. Uvijek se inovativnost manifestira kroz proizvod, a naši se proizvodi ne mogu proizvoditi niti u jednoj klasičnoj tvornici stočne hrane.

Financiranje ovakve investicije je također nešto što ne trpi ovakve skupe domaće investicijske komercijalne kredite dok nas EU fondovi u širokom luku zaobilaze u zadnjih nekoliko godina. Postoje planovi oko lokacije pa iako imamo jednu vlastitu lokaciju, a to je Ludbreg, ipak je trenutno u fokusu gradnja takve tvornice na Dunavu. Naravno, prije svega iz logističkih razloga, a Dunav je za srednju Europu povezan i sa zapadom i sa sjeverom i s istokom. Svakako bismo htjeli da to bude u Hrvatskoj, ali to je danas više emocionalno nego racionalno pitanje", smatra Jarnjak. 

Izvoze od Grčke do Litve
Tvrtka Fanon konstantno radi na novim proizvodima ili hranidbenim konceptima, a njihov je fokus trenutačno na svinjogojskoj proizvodnji potpuno oslobođenoj antibiotika, kao i razvoj hranidbenih koncepata kao podrška novoj regulativi u području dobrobiti životinja.

Zadovoljni su 2018. godinom jer, ističe Jarnjak, unatoč kontinuiranom padu stočarske proizvodnje u Hrvatskoj, njihov udio na tržištu RH je sve veći te su kroz nove koncepte hranidbe, pristup, maloprodajne Cibo centre uspjeli biti još bliže krajnjem kupcu i njegovim potrebama. "Izvoz kojim trenutno pokrivamo područje od Grčke do Litve daje jednu dodatnu stabilnost i motiv za novu godinu. Očekujemo ove godine prihode na razini od oko 240 milijuna kuna, što je novih 10-ak posto više u odnosu na prethodnu godinu. Nova zapošljavanja su nam nužna jer su zahtjevi sve veći, ali ona donose u Hrvatskoj sasvim nove izazove", zaključuju Mario i Mladen Jarnjak.