Pametni gradovi znaju koliko je važno pametno upravljati podacima

LC PAP - svaki objekt prikazuje se i označava prema stvarnom statusu LC PAP - svaki objekt prikazuje se i označava prema stvarnom statusu

U Hrvatskoj više od 40 gradova već razvija i primjenjuje neka od pametnih rješenja koja pridonose kvaliteti života i boljem standardu.

Kad god je riječ o pametnim gradovima, uputno je prvo ustanoviti što se uopće smatra pametnim gradom, jer koliko je rasprava, toliko je i definicija. Pitanje je može  li se grad koji ima plaćanje parkinga putem mobilne aplikacije smatrati pametnim, ili je ipak potrebno puno više. Prije svega vizija. Dalekosežna, napredna vizija, a odmah zatim strategija. U tom slučaju pojam koncepta pametnog grada podrazumijeva da je riječ o naprednom promišljanju o budućnosti zajednice.

Svaki grad koji svojim resursima i javnim uslugama efikasno upravlja koristeći napredna tehnološka, digitalna rješenja svoje je planove i smjernice razvoja ugradio u koncept pametnog grada. O važnosti takvog koncepta najbolje govore njegovi ciljevi. Jedan od najvažnijih je nastojanje da se građanima približe relevantne informacije i aktivno ih se uključiti u upravljanje njihovim gradom.

Pametna rješenja stvaraju mogućnost interakcije između gradske uprave i građana. No, osim toga veliki značaj pametnih rješenja je u tome što donose značajne uštede, omogućavaju efikasnije upravljanje proračunom, optimizaciju investiranja i brže donošenje odluka. U Hrvatskoj je sve više gradova koji su krenuli putem digitalne transformacije. Više od 40 naših gradova već razvija i primjenjuje neka od pametnih rješenja koja pridonose kvaliteti života i boljem standardu. Grad Pula među prvima je započeo s pametnim rješenjima kojima je pojeftinio, a povećao efikasnost gradske uprave. Zatim Grad Samobor koji je uveo pametni sustav Registar nekretnina, te Grad Bjelovar koji se obvezao postati prvi potpuno digitalizirani grad u Hrvatskoj i to već od slijedeće godine. Tu je i Grad Rab, primjer modernog i u tehnološkom smislu osviještenog, grada. 

Kako unovčiti podatke?
Pametno upravljanje podacima, može pridonijeti značajnom povećanju gradskih prihoda. Korištenje tehnologije tu najbolje dolazi do izražaja. Jer imati adekvatnu kontrolu i uspostaviti upravljanje nad prostorom za koji je odgovorna, važan je cilj za svaku jedinicu lokalne samouprave. Uzmimo primjer evidentiranja i ažuriranja matičnih podataka obveznika komunalnih i drugih naknada.

Godinama su se interne evidencije matičnih podataka u jedinicama lokalne samouprave prikupljale različitim metodama. Evidencija kućnih brojeva  na području većine gradova kao i karakteristike objekata (površina, namjena, zona,…) za koje se naplaćuju naknade, rezultat su naslijeđenih popisa iz prošlih vremena, ponekog terenskog uvida ili savjesti pojedinaca koji su samostalno prijavljivali istinite podatke o vlastitim objektima.

Locirati gdje se u prostoru nalaze objekti, koji kućni brojevi nisu zaduženi, kontrolirati zadužene površine, kontinuirano analizirati zaduženost, zone i naplatu na svakom kućnom broju ogroman je zadatak za sve koji su uključeni u operativu tih aktivnosti. Pogotovo ako to rade bez podrške digitalnih rješenja. Digitalizacijom se proces automatizira i ubrzava, a rezultati su točniji. Uz pomoć sustava LC PAP (Pametno Ažuriranje Podataka), koji su uveli neki naši gradovi, moguće je podatke grada uskladiti s podacima Državne geodetske uprave (DGU) kako bi se objekti jednoznačno identificirali i ustanovilo stvarno stanje, uklonili višestruko uneseni podaci (primjerice, Gajeva ulica ili Ulica Lj. Gaja), te uskladili oni iz DGU i ZIS-a (Zajedničkog informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra).

Rezultati ovakvog sređivanja evidencija su pravednija naplata naknada, efikasno upravljanje podacima i povećanje gradskih prihoda. LC PAP inovativno je pametno IT rješenje koje je osmislila domaća tvrtka Libusoft Cicom iz Zagreba pomoću kojeg je moguće povezivanje svih ovih baza različitih institucija i međusobna razmjena i sinkronizacija. 

Problem 'pametnih otoka'
Ključna riječ je povezivanje. Jer za pravu "pamet" potrebna je sveobuhvatna strategija koja će ravnomjerno uključiti i povezati sve krajeve Hrvatske. Svi naši pametni gradovi su još uvijek "otoci", svojevrsni usamljeni i nesinkronizirani pokušaji proizišli iz dobrih ideja na lokalnoj razini. Nema puno smisla digitalna transformacija velikih gradova ako će manji izostati.

Jednako tako, važno je u inicijativu uključiti i širu javnost, a ne samo državna tijela, ministarstva i jedinice lokalne samouprave. U takvoj strategiji bi neka već iskušana rješenja našla širu primjenu i povezala sadašnje "pametne otoke" u sustav koji multiplicira postignuća manjih modela. Specifičnost digitalne transformacije uprave gradova u Hrvatskoj jest u tome što nije moguće koristiti internacionalna informatička rješenja: treba napraviti vlastita, uskladiva s hrvatskim zakonima i primjenjiva u hrvatskim poslovnim procedurama.

Uloga hrvatskih IT tvrtki i poduzetnika upravo je zato od esencijalne važnosti. Samo temeljito poznavanje prilika i potreba gradske uprave i građana može generirati adekvatna i primjenjiva rješenja. Trvtka poput Libusoft Cicoma koja je napredna IT rješenja razvijala za potrebe javnog sektora još dok se nisu nazivala pametnima jedna je od njih. 70% svih hrvatskih gradova koristi LC rješenja jer kao ishodište za razvoj proizvoda u fokus stavljaju potrebe korisnika, ali i građana kojima su benefiti tih rješenja u konačnici namijenjeni. Domaća pamet na djelu!

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve