Živimo u vremenu i okruženju koje teži epitetu 'pametan', okružni smo pametnim  telefonima i televizorima, automobili postaju sve pametniji i u bliskoj budućnosti će se sami moći i parkirati, a i mnogi svjetski gradovi idu prema toj prestižnoj i sve važnijoj tituli 'smart city'. Iako Hrvatska ima ukupno 128 gradova, potpuno usvajanje koncepta pametnih gradova dugotrajan je proces.

Upravo zato Poslovni dnevnik  i Večernji list već drugu godinu zaredom provode projekt Pametni gradovi ­- gradovi budućnosti koji je osmišljen i pokrenut kako bi promovirao izvrsnost i inovativnosti 'smart city' i srodnih inicijativa implementiranih u hrvatskim gradovima. Također projektom se željelo istaknuti i nužnost podizanja opće svijesti javnosti oko važnosti razvoja novih tehnoloških, organizacijskih i logističkih rješenja usmjerenih na poboljšanje kvalitete života stanovnika hrvatskih gradova.

Ove godine prijavljen je 31 projekt u pet kategorija: energetika, uprava, obrazovanje, okoliš i turizam, a projekt su podržali brojne tvrtke partneri – Rockwool Adriatic, Hrvatski telekom (HT), Bosch, HEP. Knauf Insulation, Bisnode, Nextbike, Dalekovod, Philips, Mobilisis, Energomobil, VIP, Microsoft, Gradeko, Uljanik Tesu Elektronika (UTE), Ducati komponenti, Avantcar, grad Graz, Croatia osiguranje, Setcor , Detmers kontejner i Udruga gradova. Oni svojim rješenjima pomažu širenje koncepta pametnih gradova kod nas, a neke do tvrtki su implementirale brojne inovacije u pametnim gradovima diljem svijeta. Na prošlogodišnjoj završnoj konferenciji osim proglašenja pobjednika pet najpametnijih gradova i u konkurenciji od 62 prijavljena, brojni stručnjaci, inovatori i predstavnici vodećih svjetskih 'pametnih gradova' ukazali su na to ako će izgledati život u gradovima budućnosti. Titulu gradova pobjednika odnijeli su Dubrovnik, Rijeka, Pleternica, Jastrebarsko i Koprivnica.

Prošlogodišnji laureati
U prošlogodišnjim projektima vrednovale su se tri ključne točke svakog projekta: inovativnost, socijalni impakt te primjenjivost u drugim područjima. Pobjednici, osim certifikata, imali su i pravo jednogodišnjeg korištenja logotipa 'Pametniji grad 2015.' za vlastite potrebe, primjerice za marketinške kampanje. Projektom Civitas Dynamo, Koprivnica je pobijedila u kategoriji Pametnija mobilnost te tako postala predvodnica elektromobilnosti u Hrvatskoj. Uz strateško planiranje projekt je usmjeren i na rješavanje nedostatka javnog prijevoza koji je čest problem manjih gradova. Drugi pobjednički projekt bio je i Smart City Dubrovnik 2020. koji je bio najbolji u kategoriji Pametnija zajednica. Projekt je objedino više rješenja i projekata koji se odnose na bolju implementaciju ICT rješenja. Provodi ga DURA (Dubrovačka razvojna agencija) u suradnji s gradom Dubrovnikom, lokalnom zajednicom, udrugama, tvrtkama, sveučilištima, nacionalnim, regionalnim i europskim partnerima.

Rijeka je proglašena najboljom u kategoriji Pametnija ekonomija jer je stvorila poticajno okuženje za samozapošljavanje mladih. Naime, Rijeka jau veljači 2013. pokrenula Startup inkubator za mlade s ciljem stvaranja poticajnog okuženja za samozapošljavanje mladih kroz realizaciju vlastitih poslovnih ideja, podizanja radnih kompetencija za zapošljivost te utjecaja na razvoj poduzetničke kulture. Polaznici inkubatora su otvorili pet gospodarskih subjekata te se posredno i neposredno samozaposlilo i zaposlilo 25 osoba. Kvalitetnije rješavanje problema građana u svakodnevnom radu lokalne uprave te uspostava efikasnijeg sustava upravljanja i održavanja nerazvrstanih cesta bio je osnovni cilj projekta E – ceste Online Grada Jastrebarskog koji je pobijedio u kategoriji Pametnija uprava.

Uvođenjem ovog sustava grad je uspio više pojedinačnih odvojenih organizacijskih sustava objediniti u jedan centralni sustav, čime je provedba procesa ubrzana minimalno 50 posto u odnosu na prijašnji način funkcioniranja.Posljednji pobjednički grad, Pleternica, odnijela je pobjedu u kategoriji Pametniji okoliš, Njoj je jedan od ciljeva postati energetski neovisan grad do 2020. po pitanju javnih potreba. Upravo zato su i izgradili malu hidroelektranu koja predstavlja inovativni pristup korištenja obnovljivih izvora energije na uskom lokalnom području na postojećim prirodnim resursima rijeke Orljave. Osim što je radom hidroelektrana proizvela dovoljno energije da bi se taj financijski kapital mogao iskoristiti za druge infrastrukturne i društveno kulturne projekte, ovim projektom smanjili su i emisiju i direktno utjecali na smanjenje onečišćenja okoliša.

Kako do pametnog grada
Filozofija pametnih gradova razvila se kao izravni odgovor na razvoj ekstremne urbanizacije kojoj je svijet izložen tijekom zadnjih pedesetak godina. U tom razdoblju, od 1960. do danas, udjel stanovnika gradova u ukupnoj svjetskoj populaciji porastao je sa 34 na 54 posto. Prema procjenama Ujedinjenih naroda taj trend nastavit će se i u bliskoj budućnosti, pa će se upravo urbana područja generirati oko 90 posto prirodnog prirasta globalnog stanovništva, 80 posto novostvorenog bogatstva, ali i trošiti oko 60 posto ukupne svjetske potrošnje energije. Samo u Kini u narednih 15 godina oko 300 milijuna ljudi migrirat će iz ruralnih u urbana područja. Stvaranje održivih modela i politika razvoja urbanih prostora postaje imperativ na razini cijelog svijeta.Koncept pametnih gradova na dnevnoj bazi postavlja nove izazove pred gradske vlasti, gospodarstvenike i stanovnike gradova.

U gradovima se proizvede 80 posto svjetskog bruto nacionalnog proizvoda i potroši 2/3 ukupne svjetske potrošnje energije. Također iz njih u atmosferu ode 70 posto ukupne svjetske emisije stakleničkih plinova, a milijun ljudi dnevno umre od posljedica zagađenja zraka u gradovima. U njima živi oko 3,5 milijardi ljudi, točnije više od 50 posto stanovništva Zemlje. Ipak, kad su gradovi u pitanju puno je teže odgovoriti na pitanje što je to smart city. Iako se termin 'pametan grad' upotrebljava već dulje vrijeme, još uvijek ga se ne može jednoznačno definirati. Činjenica koja definitivno stoji jest da sve više ljudi želi živjeti baš u gradovima, što za gradove predstavlja velike izazove. Koncept pametnog grada teži optimalizaciji postojećih gradova. Pametan grad se odlikuje uštedama, manjim opterećenjima na okoliš, poboljšanom prometnom cirkulacijom, odgovornim korištenjem svojih resursa, povećanjem sudjelovanja stanovništva u odlučivanju o gradu i poboljšanjem usluga gradskih službi.

Ništa bez tehnologije
U svakoj definiciji, koncept pametnih gradova obuhvaća skup multidisciplinarnih mjera, ideja i politika usmjerenih na poticanje razvoja ljudskih i tehnoloških resursa urbanih područja, te njihove strukturirane interakcije u svrhu omogućavanja održivog gospodarskog razvoja i više kvalitete života njegovih stanovnika. Iako se često veže uz razne varijante ICT tehnologija, koncept pametnih gradova znatno je širi od implementacije tehnoloških rješenja pa obuhvaća i sociološke koncepte. Teorija ima mnoštvo, a po jednoj od njih taj koncept obuhvaća tri kruga skupova koji se u svojim određenim segmentima preklapaju. Jedan skup je tehnologija, drugi ekonomija, a treći održivost. Onaj jedan mali dio, dio koji predstavlja presjek sva tri skupa, je mjesto na kome se nalaze elementi nužni za funkcioniranje pametnoga grada. Drugi teoretičari, koji tom dijagramu zamjeraju da je nepotpun i da više govori o ekonomskoj komponenti nego o samim gradovima, koriste također tri kruga.

Njihova su tri kruga koncentrična i najveći predstavlja grad u svom fizičkom smislu a najmanji njegove stanovnike. Srednji krug predstavlja 'digitalni grad', tj. tehnologiju koja građanima omogućava da na što bolji i dinamičniji način upravljaju fizičkim gradom. Oni koji koriste ovakav dijagram radije koriste termin Smart&Social City.Bez novih tehnologija naravno ne bi bilo ni pametnih gradova. Pametan grad zahtjeva primjenu najnovijih ICT dostignuća, kao i aktivno i multidisciplinarno sudjelovanje nacionalnih i lokalnih vlasti, gospodarstva, istraživačkih i inovativnih timova i naravno njegovih stanovnika. Upravo tehnologija omogućava konstantno prikupljanje i brzu obradu ogromnog broja prikupljenih podataka, a pametan grad karakterizira sposobnost prilagođavanja i mogućnost brze reakcije na dobivene podatke. Budući da je stvaranje pametnih gradova dugotrajan proces koji zahtjeva velike investicije i predanost projektu, a pritom garantira povratak investicije u smislu ušteda energije, unaprijeđene kontrole gradskih sustava i poboljšanih uvjeta života, mora se temeljiti na digitalnoj infrastrukturi.

Iz iskustva Nizozemske, zemlje poznate po razvoju koncepta pametnih gradova pokazalo se da tradicionalne modele društvene participacije kao što su političke stranke ili udruge sve češće i sve više zamjenjuje network-participacija, točnije 'umrežavanje' građana. Grupe se formiraju i organiziraju tako da što veći broj građana dobije mogućnost sudjelovanja u njima. Upravo zato lokalne i nacionalne vlasti imaju zadatak osmišljavanja i stvaranja mehanizama koji će istovremeno koristiti prilike koje pružaju nove tehnologije, ali i ograničiti opasnosti i rizike koje one sa sobom donose. Uspon novih internetskih tehnologija promiču tehnologije bazirane na cloudu, internet of things (IOT), svijetu korisničkih sučelja, korištenje pametnih telefona i pametne mjerača, senzornih mreža i RFIDsa te novih načina komunikacije koji pozivaju korisnike na kolektivnu akciju i rješavanje problema međusobnim suradnjama. 

Pametne zgrade štite od požara

Vatrogasci posjetili Europski parlament
Uz koncept pametnih gradova vežu se i pametne zgrade koje pospješuju funkcioniranje samog grada, bilo da je riječ o novim zgradama izgrađenim na principima energetske učinkovitosti ili onim obnovljenim. Unutar gradnje ključan segment je i zaštita od požara i za to se zalaže europsko udruženja Fire Safe Europe kojoj je glavni cilj teme poput poput energetske obnove i održivosti zgrada staviti u fokus političara, donositelja odluka i stručnjaka iz sektora. Povodom obilježavanja 140 godišnjice Hrvatske vatrogasne zajednice koja okuplja 1891 dobrovoljno vatrogasno društvo i 150.000 članova hrvatski vatrogasci su u svibnju posjetili su Europski parlament i sudjelovali na panelu na kojem su naglasili važnost zaštite od požara i koliko je to ključan segment u njihovom radu. "Mi kontinuirano pokazujemo i dokazujemo našu humanost i mladim vatrogascima prenosimo iskustvo. Kroz naš rad izrađujemo informacijske sustave, a naš Vatronet skuplja na jedno mjesto sve opertvine snage, vozila i ljude. Unatoč svim problemima hrvatski vatrogasci i dalje pomažu jer drugačije ne znaju", poručio je Stjepan Ptiček iz Hrvatske vatrogasne zajednice. Anđelka Toto Ormož iz organizacije Fire safe Europe istaknula je važnost Strategije za zaštitu od požara jer je zabrinjavajuće da zgrade u kojima proizvodimo 90 posto svog vijeka nisu sigurne. "Istraživanje na razini EU su pokazala da vlada ogromna razlika između regulativa vezanih uz zaštitu požara, a iznimno je bitno da se ta pravila reguliraju", poručila je. Toto Ormuž tvrdi kako ni toksičnost građevinskih materijala nije regulirana u EU, a upravo toksični plinovi su krivi za najveći broj smrti. "Od 70 000 osoba koje završe u bolnici zbog požara, svaka treća je dijete. Nitko od nas ne bi trebao gledati kako se Europa igra vatrom", zaključila je Toto Ormož.