U Hrvatskoj još ne postoji nijedan “pametni grad”. Iako su Zagreb, Rijeka, Varaždin, Osijek i Koprivnica otišli dosta daleko u projektima informatizacije, nijedan još nije integrirao svoje nove tehnološke usluge kako bi ga se mogao u cijelosti nazvati “pametnim”. Međutim, hrvatski gradovi nisu usamljeni u vezi s tim jer je slična situacija i u inozemstvu. Primjerice, udruga Intelligent Community Forum dodjeljuje godišnje nagrade najpametnijim gradovima, ali više kao poticaj za razvoj takvih zajednica. Nijedan od gradova koji su do sada dobili tu nagradu također nije u punom smislu te riječi – pametan. Lani je nagradu dobio švedski Stockholm, godinu prije južnokorejski Gangnam, a prije toga kanadski Waterloo. Predsjednik Uprave Infodoma Slavko Vidović kaže da Hrvatskoj nedostaje referentni model digitalnoga grada. “Kada se usvoji jedan takav model, onda ga se može jednostavno primijeniti na bilo koji drugi grad i tako ubrzati digitalizaciju i povećati efikasnost takvih projekata”, smatra Vidović.

Podaci središnje države
U Velikoj Britaniji pokrenuta je inicijativa za izradu tamošnjeg e-GIF standarda koji definira sve tehnološke elemente povezanosti nacionalnih i lokalnih zajednica. Vidović kaže da referentni modeli gradova moraju uključiti primjenu nacionalnih e-GIF standarda jer velik broj izvora dolazi od središnje države poput prostornih jedinica, katastra, stanovništva, registra pravnih subjekata i zemljišnih knjiga. Kod pametnih gradova nisu samo problem standardi već i naziv i opis takvih zajednica. Pametni gradovi još se nazivaju digitalnim gradovima i inteligentnim gradovima. Unatoč nizu naziva svi se slažu oko osnovnih postavki koje pametni gradovi donose. Voditelj prodaje i marketinga Končar INEM-a Ivan Polojac pojašnjava da digitalni gradovi čine zajednice koje su povezane širokopojasnom komunikacijskom infrastrukturom i u kombinaciji s inovativnim uslugama povezuju građane sa svijetom, odnosno lokalno s tvrtkama i državnim tijelima.

Štedi energiju u pustinji
Među takvim gradovima je samoodrživi grad Masdar, koji kao plod 22 milijarde dolara investicija niče u pustinji nedaleko od Abu Dhabija. U Masdaru tehnologija omogućava da vas grad sam informira o promjeni vremenskih uvjeta tijekom dana, da vas usmjerava na prometnice na kojima je manja gužva i obavještava o servisnim radovima na vodovodnoj mreži. Omogućava također da grad sam štedi energiju do te mjere da sam automatski prilagođava intenzitet javne rasvjete dobu dana ili pak da smanji broj linija javnog prijevoza ovisno o potrebama građana. Na sličan način tehnologija upravlja odvozom smeća, odvodnjom, javnim garažama i brojnim drugim gradskim službama. Neka od tih rješenja već su dostupna u većim gradovima u Hrvatskoj. Primjerice, u Zagrebu na posebnim panelima građani mogu doznati za koliko minuta dolazi sljedeći tramvaj ili pak koliko je još slobodnih mjesta u obližnoj javnoj garaži. U Rijeci je grad informatizirao svoje poslovanja, što je ubrzalo i učinilo da upravljanje gradom bude transparentnije.

Hrvatska sve zanimljivija
Konzultantica za javni sektor Infosistema Carla Ferreri kaže da je zahvaljujući jednoj takvoj tehnologiji riječki gradonačelnik Vojko Obersnel potpisao sjednicu Poglavarstva iako je u tom trenutku bio u Kini. “Sjednicu je potpisao elektroničkim potpisom, a ubrzo nakon toga to je objavljeno na gradskom portalu. To je omogućio projekt eSjednica, projekt koji se razvijao tri godine”, kaže Ferreri. U Hrvatskoj na projektima pametnih gradova rade domaće tvrtke poput Končar INEM-a, Infodoma i Infosistema, zatim velike strane tvrtke poput Microsofta, Oracela i IBM-a, a u posljednje vrijeme i telekomunikacijski operateri poput Hrvatskog telekoma i Metroneta. Specijalistica za komunikacije hrvatskog Microsofta Branka Obuljen Stritof kaže da Microsoft u suradnji s partnerima nudi niz rješenja u tom području. “Nekoliko partnera danas radi na projektima u Hrvatskoj i većina velikih gradova već ima implementirana rješenja na takozvanoj Citizen Services platformi”, zaključuje Obuljen Stritof.

Kada se usvoji referentni model za Hrvatsku, možemo ga primijeniti za bilo koji naš grad i tako ubrzati digitalizaciju
Slavko Vidović tvrtka Infodom

Projekt e-sjednica koji smo razvijali tri godine omogućio je da se dokumenti potpisuju i s velikih prostornih udaljenosti
Carla Ferreri, tvrtka Infosistem