Gradovi teže ostvarenju ambicioznijih ciljeva za širu društvenu zajednicu

Željko Turk, predsjednik Udruge gradova i gradonačelnik Zaprešića/ Borna Filić/PIXSELL Željko Turk, predsjednik Udruge gradova i gradonačelnik Zaprešića/ Borna Filić/PIXSELL

Konkurencija na natječaju Pametni gradovi bila je iznimno oštra pa je stručni žiri imao težak zadatak.

Udruga gradova je nacionalna, nestranačka i nepristrana dobrovoljna zajednica gradova osnovana 2002. s ciljem poticanja suradnje jedinica lokalne samouprave i promicanja zajedničkih interesa gradova u Republici Hrvatskoj. U Udrugu je učlanjeno 121 od 128 gradova u Hrvatskoj, a u tijelima Udruge grad zastupa gradonačelnik.

Gradovi učlanjeni u Udrugu gradova obuhvaćaju 2,73 milijuna stanovnika Hrvatske (63,7% ukupnog stanovništva) i 19.869 km2 teritorija RH (35,1% ukupne površine). Udruga je i suorganizator konferencije Pametni gradovi pa smo tim povodom razgovarali s predsjednikom Udruge gradova i gradonačelnikom Zaprešića Željkom Turkom.

Koliko ste zadovoljni projektom Gradovi budućnosti, posebice brojem gradova koji su se prijavili na natječaj?
Jednostavno i iskreno rečeno, iznimno smo zadovoljni inicijativom koja je usmjerena na afirmiranje gradova u stručnoj javnosti te javnosti općenito. Sve nas okupljene u Udruzi gradova brine što se o gradovima ne govori dovoljno u afirmativnom kontekstu i ne ističu se dovoljno napori i rezultati gradskih uprava u poboljšanju kvalitete svakodnevnog života i dostupnosti javnih usluga. Prije nekoliko godina pokrenuli smo inicijativu Inpuls u cilju promicanja, nagrađivanja i širenja primjene inovacija i pametnih rješenja u gradovima, a ovogodišnji projekt Gradovi budućnosti kojeg partnerski provode Poslovni dnevnik, Veleposlanstvo Kraljevine Nizozemske i Udruga gradova podigao je kvalitetu ostvarenja tih ciljeva na sasvim novu razinu. U prilog tome govori i interes kolega gradonačelnika koji su prijavili čak 59 različitih pametnih rješenja u projekt Gradovi budućnosti. Danas mogu reći da je projektni tim dobro odlučio kada je težište projekta stavio na 'smart city' agendu jer smo tako dokazali da gradovi u Hrvatskoj obiluju inovacijama i pametnim rješenjima usprkos financijskim pritiscima središnje vlasti zbog kojih gradovi danas raspolažu bitno manjim sredstvima za istraživanje i razvoj naprednih rješenja.

Kroz nagradu Inpuls ranijih ste godina pratili pametna rješenja u gradovima. Kako ocjenjujete ovogodišnje prijavljene prakse s onima ranije? Gdje se vidi najveći napredak?
U prethodnim godinama nagrada Inpuls bila je usmjerena na specifična područja djelovanja gradske administracije (predškolski odgoj, energetska učinkovitost, zaštita okoliša, poticanje gospodarstva i suradnja s civilnim sektorom) i dodijeljena je projektima koji su polučili značajan rezultat u lokalnoj zajednici primjenom inovativnih rješenja. Ovogodišnja nagrada usmjerena je na pametna rješenja što znači da smo tražili suradnju gradske uprave i trećih strana u stvaranju i implementaciji rješenja koja povećavaju gospodarsku konkurentnost, ubrzavaju poslovne procese i aktivnosti, smanjuju potrošnju resursa i poboljšavaju kvalitetu života u bitno širem području djelovanja gradske administracije. U ovogodišnjim nominacijama jasno je da gradske prakse teže ostvarenju većih i ambicioznijih ciljeva za širu društvenu zajednicu, a zamjetna je i veća angažiranost sredstava fondova EU. Značajan napredak se vidi u korištenju novih tehnoloških platformi i rješenja, stvaranju/povezivanju usluga i komunalne opreme sa mobilnom tehnologijom i slično.Ove godine konkurencija na natječaju je iznimno oštra i stručni žiri je imao izrazito težak zadatak izdvojiti jednu praksu za glavnu nagradu u svakom od pet područja pa vjerujem da će dobitnici biti posebno ponosni na ovogodišnje priznanje.

U kojim područjima pametnih gradova vidite najveći potencijal za hrvatske gradove u nadolazećim godinama?
Teško je izdvojiti samo jedno područje i ocijeniti ga najvažnijim za razvoj gradova u Hrvatskoj. Građani od nas očekuju bolju dostupnost usluga, jednostavniji pristup službenicima gradskih uprava, bržu i bolju komunikaciju, očekuju na dnevnoj bazi sve informacije i svaku pomoć koju im možemo pružiti. Ono što očekuju iznad svega, uvjeren sam, jest smanjivanje administriranja, pučki rečeno 'papirologije' te mogućnost da na jednom mjestu u našem gradu, odnosno putem elektroničke komunikacije, obave što više poslova i riješe što više obaveza. Načini komunikacije koji su nam se prije samo desetak godina činili nezamislivima, danas su postali standardom te sam uvjeren da je to put kojime treba lokalna samouprava ići i ubuduće. Mijenja se okruženje u kojem živimo, pa se posljedično tome, mijenjaju i obrasci ponašanja. Gradovi ponovno prednjače, kao što su u razvoju prednjačili i tijekom cijele povijesti. Ne mogu ovdje ne spomenuti edukaciju mladih. Pametnim osmišljavanjem komunikacije i ulaganjem u edukativne programe za mlade naraštaje, pa čak i prije školske dobi, možemo kod njih stvoriti osjećaj pripadnosti i osjećaj povjerenja prema svojoj lokalnoj zajednici. Nije bez osnova tvrdnja da smo, kao lokalne vlasti, najbliži građanima, a edukacija je kvalitetan, premda dugotrajan put da naše mlade sugrađane naviknemo da nam se obraćaju i da u skoroj budućnosti, preuzmu vizije i teret razvitka svojih lokalnih sredina. Sve se ovo neće moći ostvariti bez ulaganja u pametne ekonomije, pametnu energetiku i zaštitu životnog okoliša, dakle u područja gdje smo opet, najbliži našim građanima.

Koje još projekte provodi Udruga gradova i možete li opisati one najzanimljivije?
Udruga gradova u strateškim partnerstvima provodi brojne projekte financirane iz domaćih i međunarodnih izvora, a najdužu tradiciju imaju projekt Lotus i programi izobrazbe članova gradskih vijeća i savjeta mladih.Projekt Lotus je istraživanje transparentnosti i otvorenosti svih 576 jedinica lokalne i područne samouprave na kojem surađujemo s udrugom Gong od 2009. godine. U sklopu tog projekta na temelju brojnih objektivnih pokazatelja ocjenjujemo napretke i izazove u pogledu otvorenosti vlasti prema građanima i nagrađujemo one koji su postigli iznimne rezultate. Interaktivne programe izobrazbe članova gradskih vijeća također radimo od 2009. godine u cilju podizanja znanja i kvalitete obavljanja vijećničkih dužnosti u pet područja kao što su sustav lokalne samouprave, rad predstavničkog tijela, financiranje lokalne samouprave, odgovorno zastupanje interesa građana te vještine u obavljanju vijećničke dužnosti. Interaktivnost programa ogleda se u aktivnom sudjelovanju svih polaznika u vježbama, uraspravi i 'igri uloga', zastupanju svojih stajališta, te u osmišljavanju i provedbi lobiranja. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve