Sve upućuje na to da su u Podgorici u potpunosti odlučni da Crna Gora postane nova "naftna država" na svjetskoj pozornici – ako za to postoje uvjeti, piše srpska verzija portala Sputnjik. S druge strane, protiv istraživanja nafte su brojne ekološke udruge i pojedinci, uključujući i neke iz Hrvatske, u kojoj se već odustalo od bušenja u Jadranu.

Sputnjik piše kako će se do sredine iduće godine znati krije li se doista nafta u crnogorskom podmorju, kako je najavio direktor Uprave za ugljovodonike Crne Gore Vladan Dubljević. On je izrazio očekivanje i da bi Crna Gora trebala imati proizvodnju i nafte i plina jer ju je jedna međunarodna agencija svrstala među 20 najperspektivnijih vjerojatnih novih nalazišta ugljovodonika.

Da bi to moglo biti točno ukazuju i izjave akademika Mirka Zelića, koji smatra da su Dinaridi bogati naftom poput Colorada. Kako je Večernji list pisao ranije ovog mjeseca, Zelić je rekao da bi iskorištavanje nafte i plina dovelo Hrvatsku u poziciju da uvozi samo dvadesetak do tridesetak posto energenata.

S druge strane su glasovi zabrinutih, među kojima je i hrvatski akademik Frano Kršinić koji je još 2016. godine, nakon što su crnogorska vlada i talijansko-ruski konzorcij Eni i Novatek ugovorili istraživanje nafte i plina u podmorju Crne Gore, u intervjuu za Večernji upozorio na posljedice koje bi to moglo imati za Hrvatsku.

– Ako bušotine budu u smjeru ulazne jadranske struje, bit će ugroženi otoci Mljet, Korčula, Lastovo i Vis. (…) U slučaju incidenta u Crnoj Gori sigurno bi stradala naša obala, ali nisam siguran da ne bi stradala i njihova – rekao je Kršinić.

Sličnog su mišljenja i drugi aktivisti koji, kako navodi Sputnjik, ističu da "nigdje na Zemlji ne postoji primjer uspješnog opstanka turizma koji se zasniva na čistoj i očuvanoj životnoj sredini s naftnim platformama".