Švedska je brojnim vjetroelektranama postigla ciljeve korištenja obnovljivih izvora energije 12 godina ranije

Foto: Getty Images Foto: Getty Images

Osim što ih redovito educira, Švedska je građanima u svakoj općini osigurala energetskog savjetnika.

Cilj korištenja obnovljivih izvora energije u visini od 18 teravatsati postavljen u Pariškom klimatskom sporazumu s rokom do 2030. godine Švedska bi, zahvaljujući svojim brojnim vjetroelektranama, mogla dostići već ove godine ili čak 12 godina prije drugih zemalja supotpisnica tog sporazuma. Najavljuje se u Švedskoj tako i gradnja novih vjetroelektrana, mahom na kopnu, od čega će 2,6 tisuća megavata kapaciteta vjetroelektrana biti dodano 2018. i 2019. godine, za razliku od prosjeka od 970 megavat sati iz 2017. godine.

Riječ je o zemlji koja je svoj zaokret prema obnovljivim izvorima započela još davne 1970. kada je nafti, koja je tada imala 75-postotni udio u švedskoj ukupnoj potrošnji energije, skočila cijena s time da i danas suvereno pokazuju da je prijelaz s fosilnih na obnovljive izvora, ne samo neophodan za zaštitu planeta od najgorih posljedica klimatskih promjena, već i iznimno ostvariv i efikasan. Do prosinca ove godine Švedska će imati instalirano gotovo 4 tisuće vjetroturbina, prenosi Bloomberg, s time da bi u gradnju novih elektrana trebali krenuli sa susjednom Norveškom s kojom dijeli certifikate tržišta obnovljivih izvora. Iako su odličan primjer zemlje da obnovljiva energija može zamijeniti fosilna goriva, uz naglasak da su 2011. imali tek 3 gigavata energije dobivene iz vjetra, izgleda da je vjetar uzeo primat u odnosu na druge izvore, kao što su hidroelektrane koje i dalje imaju značajan udio u njihovim ukupnim energetskim kapacitetima. Sada se ondje, prenose strani mediji, javljaju i mišljenja kako bi trebalo obuzdati volumen vjetroelektrana nakon postizanja cilja odnosno da bi investitori u budućnosti mogli ostati bez subvencija za tu vrstu gradnje. Dapače, brojka od 12 godina ranijem postizanju cilja zadanog Pariškim sporazumom zapravo ne bi trebalo iznenađivati previše kada se pogleda koje su sve korake prethodno poduzeli.

Nuklearne elektrane uz vodu i vjetar također su (bile) značajan izvor energije u Švedskoj, no od 2015. godine je porez na nuklearnu energiju znatno povećan. Deset godina ranije, 2005., uveli su poseban petogodišnji program osmišljen kako bi poboljšao energetsku učinkovitost u industriji u sklopu kojega se uključilo 180 aktivnih velikih potrošača. U zamjenu za izradu energetskih planova i poduzimanje koraka za smanjenje potrošnje energije te su tvrtke dobili porezne olakšice, a konačni je rezultat bila godišnja ušteda energenata u visini od 39,9 milijuna eura. Tamošnja vlada svojim građanima redovito dostavlja informacije o tome kako uštedjeti energiju, a pri ruci im je u svakoj općini i energetski savjetnik kojemu se mogu obratiti s konkretnim pitanjima o izolaciji, načinima smanjenja potrošnje energije itd. Po pitanju po okoliš neinvazivne proizvodnje energenata, švedski je koncept, dakle, za pojedine zemlje i dan - danas čista utopija. U prilog tome ide statistika Međunarodne agencije za energetiku (IEA) koja pokazuje da prosječni Šveđanin godišnje u atmosferu oslobađa 4,25 tona ugljičnog dioksida, dok je prosjek EU 6,91 tona te u SAD-u čak 16,15 tona.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve