Putinova megalomanska investicija u Sočiju uzburkala duhove

Soči, poznat kao glavni grad ruske rivijere zbog šetnica s palmama, plažama i sanatorijima iz sovjetskoga doba, prvi je suptropski domaćin Zimskih olimpijskih igara Soči, poznat kao glavni grad ruske rivijere zbog šetnica s palmama, plažama i sanatorijima iz sovjetskoga doba, prvi je suptropski domaćin Zimskih olimpijskih igara

Uz protivljenje lokalne zajednice, viđeno i drugdje, pripreme za OI u Rusiji prate kritike zbog megalomanije, izrabljivanja radnika migranata i sigurnosnih pitanja.

Dizalice, kamioni i više od 70.000 građevinskih radnika naporno rade 24 sata na dan kako bi Soči, nekoć uspavano ljetovalište na Crnome moru, pretvorili u otmjenoga domaćina Zimskih olimpijskih igara 2014. godine. Ruski dužnosnici kažu da će Igre koje će se održati za godinu dana biti najskuplje u povijesti te da će stajati više od 50 milijardi dolara. Ta će svota nadmašiti dosad rekordne 42 milijarde dolara, koliko je Kina utrošila na Ljetne olimpijske igre u Pekingu 2008., a odraz je megalomanskih ambicija predsjednika Vladimira Putina, kojemu su  predstojeće Olimpijske igre nova najdraža zanimacija.

Prilika za razvoj regije
Deseci novih tranzitnih točaka, uključujući i goleme željezničke kolodvore i sjajne zrakoplovne terminale od stakla i čelika, u različitim su fazama dovršenja. Radnici grade stotine kilometara cesta, renoviraju tisuće hotelskih soba i grade tisuće novih. Tu je i trinaest službenih centara podijeljenih između obalnog i planinskog kompleksa, koji obuhvaćaju stadion sa 40.000 sjedala, dvije hokejaške arene, dvije klizačke arene, dvoranu za curling te kapacitete za skijaše i snowboarding, bijatlon i druge sportove na otvorenom. Predsjednik Putin za nedavna je posjeta Sočiju, gdje je došao najaviti odbrojavanje točno godinu dana prije početka Olimpijskih igara, jurio od lokacije do lokacije da vidi kako napreduju radovi. Iako je izrazio zabrinutost zbog premašivanja zadanog budžeta u planinskim projektima, nema sumnje da je određena doza neumjerenosti i grandioznosti sastavni dio njegova plana od samog početka. "Zašto bi Putin odlučio dovesti u pitanje svoj ugled zauzimajući se za to da domaćin Olimpijskih igara bude grad koji uopće nema olimpijskih kapaciteta?", upitao je Putinov osobni glasnogovornik Dmitrij Peskov u dugom razgovoru s novinarima, tijekom kojega je branio potrošnju novca te pritom ponavljao da je spomenuti iznos od 50 milijardi dolara pretjeran.

"Događaj ovakvih razmjera savršena je prilika za razvoj cijele regije", ustvrdio je. Opseg projekta usporedio je s "obnavljanjem gradova nakon Drugoga svjetskog rata". Neki dijelovi Sočija ne djeluju baš kao zona poslijeratne obnove, više nalikuju na metu neprestanoga napada pobjesnjelih izvanzemaljaca. Ponegdje su iskopane vrlo duboke rupe, a na drugim mjestima nedovršene tračnice na držačima vise u zraku. Skela ima na svakom koraku, a neka su naselja toliko načičkana metalnim rešetkama da taj grad od 350.000 stanovnika djeluje poput goleme dječje slagalice. Goleme su su dizalice već do te mjere uklopile u infrastrukturu da su mnoge obrubljene neonskim svjetlima te krase noćno nebo. Kao što je slučaj sa svim golemim investicijama, i ovdje postoje rizici. Upravo kad je Putin ovamo stigao sa svojom svitom i čelništvom Međunarodnoga olimpijskog odbora, zbog topla je vremena i nedostatka snijega otkazano svjetsko prvenstvo u skijanju i snowboardingu.

Topovima protiv vremena
Soči, inače poznat kao glavni grad ruske rivijere zbog šetnica s palmama, plažama i sanatorijima iz sovjetskog doba, prvi je suptropski domaćin Zimskih olimpijskih igara. Igre je ondje, kako se nadaju, moguće održati jer se grad nalazi u podnožju Kavkaza, gdje se održavaju mnogi događaji na otvorenome. Osim ulaganja u velik broj topova za snijeg, organizatori namjeravaju uskladištiti goleme količine snijega daleko unaprijed kako bi se zaštitili u slučaju nestašice. No, nije vrijeme jedina nepoznanica. Iako je Putin prihvatio ulogu domaćina kako bi učvrstio položaj Rusije na svjetskoj pozornici i dodao još jedno poglavlje svojem naslijeđu, njegovi kritičari smatraju da će Rusija time skrenuti pozornost međunarodne zajednice s problema ljudskih prava i građanskih sloboda, osobito nakon što je Kremlj nedavno ugušio političke prosvjede i krenuo u ograničavanje stranih utjecaja.

U prvoj velikoj međunarodnoj kritici ruske organizacije Olimpijskih igara organizacija Human Rights Watch objavila je nedavno izvještaj u kojemu je navela izrabljivanje migranata, od kojih mnogi potječu iz bivših sovjetskih republika iz središnje Azije, koji su u veliku broju dovedeni u Rusiju. "Radnici migranti kažu da ih poslodavci zlostavljaju i izrabljuju", stoji u izvješću, "ne isplaćuju im punu plaću, kasne s isplatom, a ponekad je uopće ne isplate, otuđuju im dokumente, putovnice i radne dozvole, ne daju im ugovore o radu ili ne poštuju odredbe ugovora te traže prekovremeni neplaćeni rad". U izvještaju, koji se temelji na razgovorima s više od 60 radnika, stoji da je u mnogim slučajevima "smještaj koji osigurava poslodavac bio prekapacitiran, a obroci nedostatni".

Dobra stara cenzura
Međunarodni olimpijski odbor u izjavi je naglasio da se već bavi tim problemom te da je OlympStroi, krovna tvrtka odgovorna za izgradnju službenih kapaciteta u Sočiju, obavio 1300 inspekcija te otkrio vrlo malo prekršaja. U domaćim se krugovima, pak, pritužbe gomilaju već mjesecima. Novinari kažu da su dobili zabranu izvještavanju o bilo čemu što bi se moglo shvatiti kao kritika Olimpijskih igara. Sergej Belov, bivši urednik lista Černomorskaja zdravnica, koji je u kolovozu 2011. ugašen zbog navodnih financijskih problema, smatra da je za to zaslužno i kritičko praćenje priprema za Olimpijske igre. "kritiziranje Olimpijskih igara tabu je na svim razinama", kaže Belov. Borci za zaštitu okoliša navode nezakonito odlaganje otpada, uništavanje šuma i životinjskog svijeta te druge oblike štete. Deseci stanovnika kažu da su ih prisilno iselili iz domova bez odgovarajuće odštete, a tisuće drugih pristali su na odštetu i selidbu na druge lokacije radi gradnje. Iako rogoborenje lokalne zajednice protiv Olimpijskih igara nije prvi put viđeno u Sočiju, neke su pritužbe provedene na poznati ruski tiranski način. Pola sata prije najavljene tiskovne konferencije o pitanjima vlasništva nad terenom organizatore događaja izbacili su iz hotelske konferencijske dvorane koju su bili rezervirali te su bili prisiljeni okupiti se na ulici.

Politički događaj
Zbog Igara se povlače i ozbiljna pitanja sigurnosti, uglavnom zbog susjedne Abhazije, spornog teritorija koji traži neovisnost od Gruzije, i sjevernog Kavkaza, žarišta islamističkih pobunjenika. Sportaši koji su ondje došli na probe svjedočili su veliku broju naoružanih interventnih policajaca, mnogobrojnim kontrolnim točkama i opetovanim provjerama akreditacija, i to ne samo za pristup sportskim terenima nego i za izlazak i ulazak u prostore u kojima su odsjeli. "Ne očekujte da ćete ikamo moći bez akreditacije", napisala je prošloga tjedna Holly Brooks s Aljaske, inače članica američke skijaške reprezentacije, u članku za The Anchorage Daily News. "Nakon što sam akreditaciju vadila barem pedeset puta na dan, počela sam je nesvjesno nositi na zahod u svojoj sobi kad sam išla prati zube", objasnila je. Predsjednikov glasnogovornik Dmitrij Peskov izjavio je da je Rusija spremna na to da bi se Igre 2014. mogle pretvoriti u politički događaj, pa čak i, kako je rekao, sa strane Amerikanaca, koji i dalje imaju predrasude iz Hladnog rata. No, kaže da su Rusija i predsjednik Putin spremni Igrama pokazati pravo lice Rusije: "Rusija je poput svih drugih zemalja: otvorena za sve, spremna privući turiste i spremna privući ulaganja". 

David M. Herszenhorn, The New York Times

Bune se i Rusi

'Za taj novac mogli smo sagraditi 25-metarske bazene u 1100 gradova'

I među Rusima se žestoko i burno raspravlja o troškovima Igara. Nakon što je Dmitrij Kozak, zamjenik premijera zadužen za planiranje Igara u Sočiju, objavio da predviđeni ukupni trošak premašuje 50 milijardi dolara, bloger Egor Bičkov objavio je popis stvari koje bi ruska vlada za taj novac mogla kupiti za promicanje domaćeg sporta. Na popisu se našao i novi bazen od 25 metara u svakom od 1100 ruskih gradova, "ledena palača" za klizanje u svakom gradu te sportska arena sa 10.000 sjedala s umjetnom travom. "Umjesto toga", napisao je, "doživjet ćemo skup vatromet koji nema veze s razvojem sporta u našoj zemlji". Putin i drugi pristaše Olimpijskih igara jasno su dali do znanja da za njih ponos i prestiž domaćinstva Igara nema cijene. Bit će to prve Zimske olimpijske igre u Rusiji te prve od ljetnih održanih 1980. u Moskvi, kad je SAD predvodio bojkot Igara zbog sovjetske invazije na Afganistan.

Pet tisuća radnika iz Srbije gradi za Igre

Putevi Užice dobili su posao od 750 mil. dolara, ondje završava srpski crijep i namještaj

Soči je znatno pridonio ublažavanju građevinske krize u Srbiji. Od 20 tisuća građevinskih radnika iz Srbije u Rusiji njih pet tisuća angažirano je na gradnji objekata za potrebe Zimskih OI 2014. Poslove je ugovorila tvrtka Putevi Užice, a preko nje su angažirani i radnici iz drugih srbijanskih građevinskih poduzeća. Gotovo svakoga tjedna u Soči odlaze nove skupine radnika, pa će njihov broj biti znatno povećan. Prema ugovorenim poslovima, radnici Puteva Užice i Jedinstva iz istoga grada trebaju sagraditi deset objekata za smještaj sportaša. Vrijednost dobivenih poslova je oko 750 milijuna dolara. Prema riječima Lazara Cicvarića, tehničkog direktora Puteva Užice, ta je tvrtka angažirana u gradnji pola milijuna četvornih metara hotelskoga i poslovno-stambenog kompleksa. Dosad je završena gradnja dvaju hotela, a u tijeku su radovi na još trima. Plaće radnika kreću se od 1200 do 2000 eura, među njima je dosta inženjera i arhitekata. Tvrtke iz Srbije grade i kompleks Olimpijski univerzitet površine 92 tisuće četvornih metara, a u sklopu olimpijskoga kompleksa sagradit će i četiri mosta. Prema informacijama iz Sočija, ruske tvrtke, koje su građevinare iz Srbije angažirale kao podizvođače, zadovoljne su kvalitetom dosad obavljenih radova, pa ima izgleda da se broj radnika iz Srbije poveća dobivanjem novih poslova. Zanimanje za odlazak u Soči među srpskim građevincima je veliko bez obzira na opasnosti od kriminalnih skupina, koje ih napadaju i pljačkaju. Dogodilo se i ubojstvo radnika Velimira Kneževića iz Užica. Zaposleni su upozoreni da poslije 21 sat ne izlaze na ulice. Ruski je predsjednik Putin morao intervenirati kako bi snage reda, za koje se tvrdi da su korumpirane, povećale zaštitu inozemnih radnika.Od radova u Sočiju koristi imaju i srbijanski proizvođači građevinskog materijala  i namještaja, kojim se opremaju hoteli. Dosad je iz Srbije ondje izvezeno sedam tisuća tona opeke i blokova. Među najvećim izvoznicima građevinskog materijala tvornica je crijepa Tondach Potisje Kanjiža, koja je u Soči već isporučila 265 tisuća komada tzv. biber crijepa.  (R. Petković/VLM)

Komentari (7)
  • osi3
    osi3 14:22 7.3.2013.

    Mister



    Al zato ima za srpske građevinare. Pa piše da su dobili posao od 750 mil dolara, crijep, opeka, namještaj…

    ako je htio podržati “naprednu” politiku sadašnje srpske vlade, putin je isto tako mogao izravno uplatiti dotaciju u srpsku blagajnu. svaki dolar razlike u odnosu na tržišnu cijenu ili na prihvatljivu kvalitetu nije ništa drugo nego politička dotacija, a to, zna se, ne razvija privredu.

    dok god ima velike prihode od nafte i plina, moći će se razbacivati ovakvim političkim projektima, ali to gore po rusiju, koja gubi dragocjeno vrijeme u kojemu je mogla postati jedna od najvećih svjetskih ekonomskih sila.

    kad smo kod nafte i plina, dovoljno je vidjeti kako je tu putin nesposoban - prije 20 godina to nikom nije padalo na pamet, a sad svaka od europskih ekonomskih regija gradi svoje energovode koji će zaobilaziti rusiju, spremni su u to uložiti ogromne novce s dugim povratom, toliko ih je isprepadao svojim zimskim prekidima isporuka.

    da nije isprepadao europljane takvom promašenom politikom, nigdje se ne bi moglo naći investitore spremne platiti alternativne energovode i rusija bi imala tihi monopol, zarađujući puno više.

  • Mister
    Mister 19:39 3.3.2013.

    osi3


    ako netko priča gluposti, sori, onda si to ti, očito pojma nemaš o realnoj situaciji.

    da, naši građevinari bi se trebali okrenuti rusiji, ali tamo NEMA projekata otkako je putin boljševizirao legislativu.

    Al zato ima za srpske građevinare. Pa piše da su dobili posao od 750 mil dolara, crijep, opeka, namještaj…

  • Andy
    Andy 12:13 3.3.2013.

    Rusija je u rastućim problemima jer željezne zavjese više nema, raste broj milijardera a još više raste broj slabostojećeg srednjeg sloja. Posljedica naravno birokratske pljačke vladajućih. U Rusiji se jako lijepo vidi da je mentalitet važniji od perspektive na papiru. Rusija na papiru ima potencijal biti vodeća gospodarska sila na svijetu ali to neće biti nikad jer ima katastrofalan mentalitet kako vladajućih tako i oligarha.

Pogledaj ostale komentare na temu
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve