Kozmopolitski megalopolis New York je multietničko i multikulturno središte Sjedinjenih Država no istodobno rekorder po rasnoj segregaciji u javnim školama, zaključak je studije koju je ovaj tjedan objavio Projekt za građanska prava s Kalifornijskog sveučilišta u Los Angelesu (UCLA).

"U našoj domovini država New York ima najveći broj škola u kojima vlada segregacija, a grad New York, koji ima najveći sustav javnih škola u zemlji, segregacijom je najviše pogođen", kažu Gary Orfield i John Kucsera, autori studije.

Prema podacima o upisu djece od 1989. do 2010., autori ističu da je ta pojava u New Yorku sveprisutna.

"Od 32 školska okruga u gradu, u njih 19 bilo je 10 posto bijelih učenika ili manje", navode i ocjenjuju da je imidž New Yorka kao kozmopolitskog megalopolisa često samo privid.

"Na ulicama Manhattana vidjet ćete ljude svih rasa, porijekla i nacionalnosti (…) ali nećete vidjeti njujorške škole", kaže Gary Orfield.

Škole New Yorka vode u segregaciji i u tome im "ni do koljena nije nijedna država s juga SAD-a", koje su nekad bile prvaci u rasnoj segregaciji, navode autori.

Segregacija je prisutna u svim školama, ali najviše u "charter" školama, ustanovama koje su javne, ali slobodno upravljaju vlastitim proračunom te se ocjenjuju prema kriterijima uspješnosti i mnogi polaznici tih škola godinama čekaju na upis.

Već dvadesetak godina, američke vlasti pokušavaju djeci iz siromašnih četvrti omogućiti obrazovanjem uspon na društvenoj ljestvici, no autori ističu da je statistika jedno, a stvarnost drugo.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Marketing sutrašnjice

PANEL – Mediji i marketing: „Brojke više ne znače ništa ako publika ne vjeruje“

"Vlada potpuna zatvorenost za velik dio ljudi obojene kože, oni su daleko od bijelog društva i srednje klase", kaže Orfield koji takve škole naziva "apartheid školama".

Prema studiji u 73 posto njujorških "charter" škola bijelih učenika bilo je manje od jedan posto u 2010. Samo 8 posto tih škola smatralo se "višerasnima" jer su imale više od 14,5 posto bijelaca.

Bijela djeca i djeca iz srednje klase u New Yorku školuju se u privatnim obrazovanim ustanovama ili u javnim ustanovama u koje je upis moguć putem natječaja.

Studija ističe da je segregacija dvostruka jer je istodobno i rasna i društvena zbog koncentracije siromašnog stanovništva iz iste zajednice u takvim školama.

"Škole s visokom koncentracijom siromašnih i manjina (…) ograničuju obrazovne mogućnosti", u njima "podučavaju slabije kvalificirani i neiskusniji učitelji, škole polaze neuspješniji učenici, a nastavna sredstva slabije su prilagođena", kaže studija.

Predstavnik "charter" škola u New Yorku James Merriman "zaključke je odbacio kao površne" i osudio "sramotnu uporabu etikete 'apartheid'".

Dennis Tompkins iz ministarstva obrazovanja države New York studiju drži "uznemirujućom, ali ne i iznenađujućom" te zaključuje "pred našom zemljom, državom i školskim ustanovama mnogo je posla".

Slučaj New Yorka nije izoliran, zaključuju autori i zato Europi, koja je "također suočena s imigracijom i etničkom raznolikošću", poručuju da bi joj New York trebao "poslužiti kao upozorenje".

U New Yorku živi 33,3 posto bijelaca, 28,6 posto hispanaca, 25,5 posto crnaca i 12,7 posto Azijata, prema statističkim podacima.