Energetskom oporabom otpada lako se dolazi do toliko potrebne struje i toplinske energije

Autor: Poslovni dnevnik , 23. prosinac 2014. u 22:00
Model nula otpada ne isključuje ni jedno postrojenje nego ih povezuje i stavlja u ispravan sustav, koncept i omjer

U Europskoj uniji posluje 450 postrojenja za energetsku oporabu, tj. spalionica otpada kako se kolokvijalno nazivaju, koje imaju godišnji kapacitet od oko 80 milijuna tona.

Zakonom o održivom gospodarenju otpadom koji je stupio na snagu 23. srpnja 2013. godine Hrvatska je definirala ciljeve i obaveze svih dionika sustava i rokove u kojima se ti ciljevi žele postići.

Otpad nastaje kao posljedica svih ljudskih aktivnosti i njegovo zbrinjavanje treba osigurati s najmanjim mogućim negativnim utjecajem na okoliš. Kako bi se to postiglo Hrvatska želi uspostaviti cjeloviti sustav gospodarenja otpadom. Preduvjet za uspostavu sustava je odvojeno sakupljanje otpada, sanacije i usklađivanje postojećih odlagališta te izgradnja centara za gospodarenje otpadom. Uvođenje odvojenog skupljanja ne znači da će miješani otpad nestati, jer se otpad ni kada se odvojeno prikuplja ne može sto posto reciklirati.

No prije nego što se odlaže, sukladno redu prvenstva postupanja s otpadom potrebno ga je propisno obraditi, dodatno mehaničko-biološkom obradom ili energetski oporabiti. Za dodatnu obradu koriste se MBO postrojenja a za energetsku postrojenja za energetsku oporabu. Iskustva država Europske unije koje imaju jedne od najnaprednijih sustava gospodarenja otpadom, poput Danske, Njemačke i Austrije, pokazuju da se i kod odvojenog skupljanja korisnog otpada poput papira 85-90% reciklira, a 10-15% energetski oporablja, kod plastike je postotak recikliranja daleko niži, oko 35%, dok se 65% energetski oporablja. 

Postrojenja za energetsku oporabu
Za obradu dijela otpada koji se ne može reciklirati potrebno je sagraditi centre za gospodarenje otpadom od kojih će pojedini sadržavati, između ostalog, i postrojenja za energetsku oporabu otpada.U Europskoj uniji posluje 450 postrojenja za energetsku oporabu, tj. spalionica otpada kako se kolokvijalno nazivaju, koje imaju godišnji kapacitet od oko 80 milijuna tona. U tim se postrojenjima u EU u 2012. obradilo 24% komunalnog otpada. Da bi se i dalje rješavao problem zbrinjavanja otpada nepodobnog za recikliranje, u 2013. u EU se gradilo 14 novih postrojenja, kapaciteta od 3 milijuna tona godišnje, od toga 7 postrojenja gradilo se u Velikoj Britaniji. Postrojenja za energetsku oporabu otpada izvedena su prema najnovijim tehnološkim dostignućima koja su nastala na temelju dugogodišnjeg znanstvenog razvoja. Za sve emisije iz takvih postrojenja postoje granične vrijednosti, jasno definirani postupci ispitivanja, kontinuiranog mjerenja, obaveze nadzora i inspekcija.

Korist koja proizlazi iz procesa energetske oporabe je proizvodnja struje i toplinske energije. U javnosti se spominje model nula otpada ili poznatiji kao zero waste. Koncept kao krajnji cilj podržava Europska unija a kao krajnjem cilju težimo mu i u Hrvatskoj. No on nije realno ostvariv preko noći, osobito u zemlji u kojoj je 85% komunalnog otpada trenutno odlaže bez obrade. Svi koraci koje poduzimamo a posebno razvrstavanje i odvojeno prikupljanje otpada vode, međutim, upravo prema tom krajnjem cilju – potpunom iskorištavanju svih komponenti otpada. Kako bi se postigao cilj nula otpada potrebno je nadograditi infrastrukturu i promijeniti navike građana. Nužno je ispravno i kvalitetno informiranje građana s lokalne i državne razine zašto je otpad potrebno odvajati i reciklirati. Bez promjena u navikama građana i najbolji zakoni neće zaživjeti u praksi. 

 

450postrojenja

za energetsku oporabu otpada posluje u Europskoj uniji

Građani dio sustava
Edukacijom i informiranjem građana stvorit će se svijest građana o koristima koje nastaju iz odvajanja otpada, odnošenja otpada u reciklažna dvorišta i recikliranja. Nije dovoljno stati samo na informiranju građana jer ukoliko građani žele prikupljati otpad, a to im nije omogućeno, ponovno se nismo maknuli s mrtve točke i sustav ne može zaživjeti. Stoga se svakom građaninu mora omogućiti da bude dio sustava i da može svoj otpad odložiti u za tu vrstu namijenjene spremnike ili vreće. Zakonom o održivom gospodarenju otpadom propisano je da gradovi i općine moraju građanima omogućiti odvajanje otpada od kućnog praga, u nekim sredinama to može biti jedna ili više dodatnih kanti ispred kuće, negdje su to posebne vreće, neke komponente odlažu se u posebne spremnike na zelenim otocima ili reciklažnim dvorištima poput problematičnog otpada kao što su baterije, akumulatori, štedne žarulje.

Svaka jedinica lokalne samouprave pronalazi najbolji model za svoje građane, a ono što je bitno jest da model ne samo da mora biti dostupan građanima već mora biti i ekonomski prihvatljiv. I nakon što svi mi odvojeno prikupimo otpad, razvrstamo u pravilne kontejnere, odnesemo otpad u reciklažna dvorišta većina tog otpada postaje sirovina u procesu recikliranja ali ostaje i dio otpada koji nije podoban za recikliranje. Taj preostali otpad mora se obraditi u mehaničko biološkim postrojenjima i postrojenjima za energetsku oporabu, a ne kao sada kada 85% ukupnog komunalnog otpada bez ikakve obrade završava na čak i tehnički neadekvatnim odlagalištima. 

Prihvatljivi minimum
Moderan i cjeloviti sustav gospodarenja otpadom kombinacija je materijalne oporabe – reciklaže i energetske oporabe. Moderno izgrađene energane na otpad – spalionice koje ispunjavaju sve tehničko-tehnološke preduvjete ne predstavljaju opasnost za ekologiju, ni za zdravlje građana. Neovisno koja vrsta tehnologije se koristi, bitni su kontrolirani uvjeti što znači da se sve emisije iz takvih postrojenja obrađuju, mjere, kontroliraju i svode na prihvatljiv minimum. Prihvatljiv minimum su granične vrijednosti za svako postrojenje i one su definirane od strane EU i vrijede bez iznimaka za sve države članice. Model nula otpada ne isključuje ni jedno postrojenje nego ih povezuje i stavlja u ispravan sustav, koncept i omjer kako bi se postigla što veća stopa recikliranja, a ostatak koji nije podoban za recikliranje energetski oporabio.

Odvojenim skupljanjem otpada osiguravamo vrijedne sirovine za procese recikliranja, izravno pridonosimo zaštiti okoliša tako što štedimo energiju i smanjujemo emisije stakleničkih plinova.

Prema dosadašnjim znanstvenim saznanjima i europskoj praksi, procjenjuje se da je moguće do 70% otpada reciklirati, a preostalih 30% biti će potrebno energetski oporabiti.

Najnoviji i najinovativniji pristup u izgradnji spalionice otpada i cjelokupni sadržaj oko spalionice nalazi se u Kopenhagenu. Početak rada te spalionice planiran je u 2017. godini.

Komentirajte prvi

New Report

Close