Kriza srušila cijene brodara i brodova

Autor: Silvije Tomašević , 03. prosinac 2008. u 22:00

Luke su najbolje zrcalo ekonomske situacije, a u europskim lukama se pretovaruje sve manje tereta

Cijena prijevoza tereta brodovima je znatno pala, kao i cijena polovnim brodovima, a luke su ipak prazne. U najvećoj talijanskoj teretnoj luci Genovi je pretovar tereta (posebno metala kao što su bakar, cink, olovo i aluminij) pao u rujnu ove godine u odnosu na isti mjesec prošle za 76%. Te metale uvoze industrije televizora, automobila, mobitela itd., a pošto su smanjile potražnju očito više ni ne proizvode. U lukama se najbolje vidi stanje ekonomije. Lučka skladišta su poluprazna, a ako ne stižu teretni brodovi ili dolaze s pola tereta, onda znači da se svjetska trgovina zaustavlja i da prestaje proizvodnja. Nosač kontejnera je prije samo tri mjeseca naplaćivao svoju uslugu prijevoza čak 90.000 dolara na dan, a danas se zadovoljava sa 8000 dolara na dan. Predsjednik lučkog poduzeća u Genovi, Luigi Merlo, kaže kako će posebno teške biti sljedeće dvije godine. “Možemo predvidjeti 2009. kao vrlo tešku godinu, a za 2010. ne vidimo izlaznog svjetla. U našu luku uglavnom dolaze proizvodi iz Kine i Indije, a te dvije zemlje su smanjile proizvodnju više od drugih. Iz luke izvozimo talijanske vrhunske proizvode uglavnom u SAD, a tamo je kriza teško pogodila obitelji”, objašnjava Merlo svoju pesimističku prognozu.




Borba za teret
Enrico Cutillo iz špediterskog poduzeća Otim, govori o teškoćama brodara. Prije 20 godina veliki brodovi su prevozili oko 1000 kontejnera, a sada prevoze i do 7000 kontejnera. No, brod koji je stajao 50.000 dolara na dan sada se može iznajmiti za 5000 dolara na dan, a ima brodara koji svoje brodove iznajmljuju i za 1000 dolara na dan samo da bi ih napunili. Dolaskom krize konkurencija je strahovito porasla. Ako se prije za kontejner od 40 stopa plaćalo 3000 eura, sada se isti dobije za upola manju cijenu. No, bolje ne prolaze ni brodogradilišta, a polovni brodovi se prodaju upola cijene. Brodari otkazuju brodogradilištima narudžbe. Ima brodara koji su otkazali već naručeni brod, potpisani ugovor i radije izgube 20% pologa nego cijeli brod koji bi, vjerojatno, bio prazan. Za jedno putovanje od Brazila do Kine veliki trgovački brod je naplaćivao 108 dolara po toni tereta, a koncem listopada ove godine za prijevoz tone tereta mogao dobiti samo 10,6 dolara.Tržište rabljenih brodova je također u teškoj situaciji. Brod za rasuti teret star pet godina u srpnju ove godine stajao je 153,8 milijuna dolara, a sada ga se može kupiti za 68,8 milijuna dolara.“Brodovi iz Kine su nekoć dovozili teret izravno u Genovu, a sada voze po svijetu cik-cak, ukrcavaju malo u SAD, pa u Brazilu itd.”, kaže Cutillo.Direktor skladišta za žitarice Andrea Gentile kaže kako je jedini proizvod koji ide dobro hrana za piliće. Jer, u vrijeme krize ljudi kupuju jeftiniju hranu, a kila piletine je 3 ili 4 eura. No, pada promet gnojiva, jer su poljoprivrednici dobili upola manje novaca za pšenicu od onoga na koji su računali. Isto tako, sve je manje građevinskog materijala, kao i gline za pločice, a Italija je najveći proizvođač pilića na svijetu. Dockovi u Genovi imaju najveće skladiše u Europi za žitarice. Sojino brašno dolazi iz Brazila i Argentine, žito i suncokret dolazi iz zemalja na Crnome moru, ali sve u manjim količinama u odnosu na samo prije nekoliko mjeseci.

Isplativa soja
Takva situacija nije samo u Genovi. Luka u Ravenni specijalizirana je za kukuruz kojeg je godišnje stizalo oko 8 milijuna, a sada su ga zamijenili jeftiniji poljodjelski proizvodi kao što je soja. Uzgajivači pilića shvatili su kako s brašnom od soje pilići brže rastu, a ona je i jeftinija od kukuruza. Soja je jedini poljodjelski proizvod čija cijena u posljednjih godinu dana nije pala. Kupuje se po 280 dolara po toni u Brazilu i po dolasku u Ravennu stoji 320 dolara po toni. Prije godine dana tona pšenice je stajala u luci u Ravenni 500 eura, a sada samo 280 eura.

Komentari (2)
Pogledajte sve

čudno kako ovakvi članci osvanu uvijek pred gigantski rast brodara u USA. oni su valjda tamo retardirani pa cijene brodarskih dionica rastu 100% u tri dana jer svi ulažu tehnikom kao i nepismeni menadžeri na ZSE. dajte molim vas..

106 XR, 04.12.2008. u 02:43

Isto tako, sve je manje građevinskog materijala, kao i gline za pločice, a Italija je najveći proizvođač pilića na svijetu.

ovo je za kosu pocupati dok stignes do kraja teksta… luke, Merlo, Cutillo, predvidjanja, pesimisticke prognoze, kontejneri, kriza, obitelji, polovni brodovi, ugovori, gnojivo, soja, pilici brze rastu… sto sve tu nije strpano u dvije kartice teksta…
kao da je lopatom, u zurbi, nametano od svega po malo i to od nekoga tko bas i nije doma u ovom podrucju [lol]
i onda jos potrazivanje srpskih tvrtki kao fotka u prilogu… wtf ?

puno vise se da procitati iz daleko manje utrosenih slova: http://biz.yahoo.com/indie/081202/1566_id.html?.v=1

ukratko:
Dušan Miljuš upozorio je da mnogi tekstovi vrijeđaju inteligenciju čitatelja te da često publika zna više od onih koji pišu…”.
http://www.poslovni.hr/97963.aspx

New Report

Close