Pročitajte fascinantnu priču vlasnika Dok-Inga: ‘Električni automobil je bio moj dječački san’

Autor: Poslovni.hr , 29. siječanj 2013. u 12:12
Dok-Ing je u Ženevi na auto sajmu predstavio svoj prototip elektro automobila Doking XD (Dalibor Urukalovic/PIXSELL)

‘Nema podrške institucija, morate se osloniti na sebe i ljude oko sebe’.

Jamačno ste čuli za tvrtku Dok-Ing d.o.o., osnovanu 1991. godine i registriranu za proizvodnju robota i specijalne opreme, gdje radi na razvoju i proizvodnji specijalnih strojeva za razminiranje. U toku Domovinskog rata u Hrvatskoj tvrtka je bila aktivna u zaštiti života i imovine putem proizvodnje EOD robota i drugih tipova specijaliziranih naprava, zbog čega je vlasnik tvrtke Vjekoslav Majetić dobio i Spomenicu Domovinskog rata. 

Vjekoslav Majetić, nagrađivani inovator i direktor tvrtke Dok-Ing za Poslovni.hr ispričao je svoju poduzetničku priču:

Tvrtku DOK-ING d.o.o. sam kao jedini vlasnik osnovao još 1991. godine. Ideja je uvijek bilo puno, ali osnovna mi je nit vodilja bila razvijati i proizvoditi strojeve koji bi ljudima olakšali rad u posebno opasnim uvjetima. Krenulo je sve oko rata u Hrvatskoj, razminiranja i stradavanja. Kako napraviti stroj koji će raditi poslove razminiranja a da pri tome štiti i ljude koji u tome sudjeluju – bila je prva misao vodilja. Od strojeva na daljinsko upravljanje je sve i krenulo. Danas uz pogon u Zagrebu, na Žitnjaku gdje imamo oko 15000 kvadrata, imamo i pogon „VJ-eko“ u Slunju, a urede koji podržavaju naše poslovanje i u SAD te Južnoj Africi.

Nema podrške institucija, morate se osloniti na sebe 

Neću nabrajati sve ono što je poznato kao prepreke – možda je danas i teže nego devedesetih kad sam ja pokretao tvrtku. Nema podrške institucija, morate se osloniti na sebe i nekoliko ljudi oko sebe kojima vjerujete i koji imaju sličnu motivaciju. Nema ni financijske podrške, pravih investicijskih banaka koje će se baviti hrvatskim poduzetništvom. A povrh svega često nailazite i na nerazumijevanje, nemotiviranost, neznanje ljudi s druge strane, ljudi koji bi vam u bilo kojem obliku mogli pomoić. Nije to samo pojam „hrvatskog jala“, nego i neke vrste nezainteresiranosti za bilo što ako ne donosi izravnu korist njima samima.

Danas DOK-ING ima 158 zaposlenih u Zagrebu, još 30 u Slunju, a još toliko ih radi na projektu u Južnoj Africi. Idealnog zaposlenika nema, ali uvijek pokušavamo naći ljude s motivacijom za novo, drugačije, a opet i voljom za predani rad. Jer, nakon škole i fakulteta, svakome treba još par godina ozbiljnog učenja da bi mogao postati samostalan u svom zanimanju. To se prvenstveno odnosi na inženjere koji tek nakon par godina marljivog rada poprimaju oblike inventivnih, a opet realnih mladih stručnjaka koji mogu raditi na našim projektima.

Plaćamo iznad prosjeka i dijelimo stimulanse

S obzirom na naše planove završetka nekoliko projekata, sigurno ćemo trebati i novih ljudi raznih zanimanja i profila. Osnovna je proizvodnja, za sada smo tu ekipirani, ali proširenjem asortimana proizvoda sigurno ćemo povećati i broj zaposlenih izravno u proizvodnji. Uvijek nam pomalo nedostaje dio ljudi u razvoju, i tu nastojimo pažljivo odabrati nove zaposlenike. A plaća je iznad prosjeka Hrvatske u svakom zanimanju, od ove godine reorganizacijom smo došli i do podjele na fiksni i stimulativni dio, tako da svatko može vlastitom inicijativom i marljivošću dobiti lijep dodatni dio plaće.

Trenutna poslovna klima je iznimno teška za poslovanje u Hrvatskoj, ali na nas nekako i ne utječe bitno jer ipak 98 posto naše proizvodnje odlazi u izvoz. Danas su naši proizvodi zastupljeni u 25 zemalja svijeta, a kako radimo s iznimno ozbiljnim partnerima kao što su ministarstva obrane i hitnih intervencija, međunarodne institucije i velike tvrtke, za sada nismo osjetili probleme u poslovanju. Hrvatskom tržištu pružamo određene usluge, no to je relativno mali dio našeg poslovanja, te ne osjećamo poteškoće. Međutim, vidim ih kod drugih, prijatelja i poznanika ih poslovnog svijeta, vidim da se bore s mnogim teškoćama koje su u ovoj krizi i poslovnoj depresiji zahvatile i hrvatski poduzetnički krug.

Koja je razlika između poslovanja u Hrvatskoj i u inozemstvu? Jednostavnost poslovanja

Koja je razlika između poslovanja u Hrvatskoj i u inozemstvu? Jednostavnost poslovanja. Kad je ugovor ispregovaran i potpisan, kad se poštivaju rokovi, nemate nikakvih problema. Dakako, uvijek nešto može iskrsnuti, neki nepredviđeni problemi, ali i za takve situacije postoji razumijevanje. Važno je raditi na tome da svaki posao bude jednako uspješan za obje strane. Onda se i problemi rješavanju brzo i jednostavno. Kod nas je administracija bitno „zatrpala“ poslovne pothvate, vrlo često ne možete niti znati što vas sve očekuje na putu realizacije bilo kojeg projekta. Usto, nismo brzi i dobri u poštivanju rokova. Bitne značajke odgovornog poslovanja su transparentnost, rokovi i odgovornosti, a na svemu moramo itekako poraditi.

Za sada najviše radimo sa SAD-om s obzirom na naš program strojeva za humanitarno razminiranje, ali šire nam se i poslovi s Rusijom, upravo se pokušavamo probiti i na tržišta arapskih zemalja. Možda je uistinu Amerika najbolja jer, eto, nekako i najduže radimo s njom, vrlo je jasna u pogledu zahtjeva i načina poslovanja. Kad to usvojite, onda je sve jednostavno i jasno.

Zasad bez serijske proizvodnje

Električni automobil je bio moj dječački san. Napraviti nešto drugačije, a opet pratiti nit vodilju u svim projektima, zaštita i sigurnost za ljude, zaštita okoliša… Tehnologiju smo imali u tvrtki, bilo je samo potrebno malo volje i istraživanja kako to pretočiti u posve drugačije vozilo – gradski električni automobil. Prvi prototip je pokazao da možemo usavršiti pojedine dijelove, da se možemo nositi s puno većim i jačim „igračima“ na tom području. Možda ne raditi tako brzo, ali „pamet i ruke“ imamo. Danas završavamo prvi auto tzv. nulte serije, to je sada mali luksuzan gradski auto s odličnim karakteristikama, a time se otvara i posve nova niša u automobilskoj industriji. Za sada ne idemo u serijsku proizvodnju jer jednostavno za to nemamo ni kapaciteta ni sredstava, ali nakon prvih pet automobila ove godine vidjet ćemo kako dalje. Pretpostavljam, knjiga narudžbi, auto za svakog naručitelja ponaosob, s posve prilagođenim vanjskim obilježjima.

Još nismo krenuli u prodaju, završava se prvi u nultoj seriji, sve prije su bili prototipovi. U Hrvatskoj, nažalost, možda i postoji interes, ali ne postoji nikakav formalni okvir za električne automobile. Nema zakonske regulative, o poticajima neću niti govoriti, a gdje nam je i infrastruktura? Sve je to neophodno da bi električni automobili mogli zadovoljiti i interese zaštite okoliša, smanjenja emisije štetnih plinova, korištenja alternativnih izvora energije, jeftinijeg prijevoza i održavanja, i još mnog,  mnogo drugih potencijalno dobrih poslovnih interesa… 

Velike brojke pronađenih i uništenih mina smanjile su broj nesreća i žrtava

Što smatram svojim najvećim uspjehom dosad? Zasigurno proizvode koje smo dali na tržište a koji pomažu ljudima u opasnim situacijama. Velike brojke pronađenih i uništenih mina smanjile su broj nesreća i žrtava, ne samo u Hrvatskoje nego i u svijetu. Naš multifunkcionalni vatrogasni sistem pomaže u najtežim situacijama jer čovjeka ostavlja van dohvata opasnosti vatre i eksplozije. Naposljetku, i u rudarstvu nastojimo električnim strojevima osigurati što bolje karakteristike za rad u rudnicima. Svi su naši strojevi i oprema na daljinsko upravljanje upravo zato da zaštitimo ljude koji s njima rade. Uspjeh je i dvadeset godina tvrtke koja danas dobro radi i razvija se uprkos svim poteškoćama. Uspjeh je i svaki novi zaposlenik u tvrtki, jer je to znak da idemo dalje….

Što bih preporučio mladima koji kreću u biznis? Optimizam i upornost. Ako ne ide ovako, probati na drugi način, stalno tražiti nove načine kako realizirati vlastite ideje. Uporno tražiti ljude slične sebi koji će razumjeti što i kako, držati oči širom otvorene, i kad su vrata „zatvorena“, uvijek je negdje neki prozor „otvoren“. Samo ga treba uočiti.

Što se tiče planova za budućnost, ideja nam ne nedostaje, to moram priznati, a planovi su realistični prikaz tih ideja. Rudarski razvojni projekt treba privesti kraju, testirati strojeve, krenuti korak dalje – u proizvodnju. Novi ugovori  donose nove obaveze, vrlo često se to odnosi i na posebne zahtjeve naših kupaca koje želimo do kraja i kvalitetno ispuniti. Projekt električnog automobila je također u posebnoj fazi svog razvoja, a volio bih i dalje se razvijati u posve novim projektima….

Komentari (4)
Pogledajte sve

@bigboffin, oprosti ali ajme kako nemaš pojma. Stare cikliče industrije su mit, uvijek postoji način, nije lako naravno, ali uvijek postoji način. Prije će on početi prodavati automobile nego što ćeš ti shvatiti neke stvari. Šteta… jer on ima teži posao.

Majetic je sa DokiIngom nesto zaradio i to sto je zaradio ce izgubiti sa suludom idejom da proizvodi automobile. Automobilska industrijaje stara ciklicna industrija u kojoj nema start upova! Nije mi jasno kako netko moze biti tako G L U P a nije G L U P? Steta ….

tipična naša bolest,zavist i ljubomora

Ja mislim da ipak ima previše jala!

New Report

Close