Novi model ugovaranja i financiranja bolničkih zdravstvenih ustanova

Foto: HZZO Foto: HZZO

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) je krajem 2014. godine utvrdio kriterije primjene novog načina financiranja bolničke zdravstvene zaštite od 1.1.2015. godine.

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) je krajem 2014. godine utvrdio kriterije primjene novog načina financiranja bolničke zdravstvene zaštite od 1.1.2015. godine.

Maksimalni mogući prihodi svake pojedine bolnice (tzv. limit) umjesto dosadašnjeg povijesno-političkog principa izračuna određivani su po prvi put u povijesti metodološki temeljem povijesnih limita, izvršenja zdravstvenih usluga u proteklom razdoblju, broja specijalista, dugovanja, listi čekanja i ponuđenih sadržaja i u prosijeku su povećani 17% jer je za bolničku zdravstvenu zaštitu osigurano 1.2 milijarde kuna više izlaskom iz državne riznice.

Novi model ugovaranja uvodi plaćanje bolnicama u 3 dijela: plaćanje u avansu, plaćanje po izvršenoj usluzi i plaćanje temeljem izvršenih indikatorima učinkovitosti (KPI) i kvalitete (QI). Novi model plaćanja postupno se uvodio tijekom 2015. godine putem smanjivanja fiksnog i povećavanja varijabilnog dijela limita, čime je plaćanje isključivo prema avansu otišlo u povijest. Trenutno se 80% limita plaća u avansu a 20% limita po izvršenju, te 5% limita temeljem izvršenja KPI i QI.

Definirane su 3 ladice kojima bolnice mogu nadoknađivati propušteno izvršenje, pa se tako Ladica obveza puni ukoliko je izvršenje manje od uplaćenog avansa, Ladica mogućnosti puni ukoliko je izvršenje veće od uplaćenog avansa ali manje od maksimalnog mogućeg prihoda i Ladica niveliranja puni ukoliko je izvršenje usluga veće od maksimalnog mogućeg prihoda bolnice. Svakih nekoliko mjeseci provjerava se status ladica te se bolnicama koje više rade uplaćuju sredstva koja nisu ostvarile bolnice koje manje rade.

Tako je u 2015. godini do sad 30 bolnica dobilo preko 100 milijuna kuna iznad svojih limita. To su bolnice koje su se odlično snašle u novom modelu ugovaranja i dokazale da se dobar rad treba razlikovati i nagraditi.

Ključni pokazatelji uspješnosti i kvalitete svugdje u svijetu predstavljaju važan dio ocjene rada bolnica. Plaćanjem dijela prihoda kroz KPI i QI potiče se bolnice na bolji i kvalitetniji rad te međusobnu usporedbu što uvijek rezultira poboljšanjem rada. HZZO je u 2014. godini definirao 32 parametra učinkovitosti i kvalitete sukladno uobičajenoj svjetskoj praksi, te je objavio međusobnu usporedbu bolnica iste kategorije, postavljajući kao granicu mjerenja prosjek bolnica iste kategorije.

Ova objava izazvala je brojne reakcije i pitanja, no jedini svjetski dokazan put prema boljem zdravstvu je mjerenje i usporedba. U 2015. godini kad se uvodio novi model ugovaranja bolnica izdvojeno je 5 parametara učinkovitosti i kvalitete koji su dobar početak za praćenje rada bolnica. U siječnju je samo Županijska bolnica Čakovec imala ispunjenih svih 5 indikatora, dok se tijekom godine do rujna broj ispunjenih indikatora povećao za gotovo 30% na razini čitave Hrvatske.

2 KPI:

1. „Obrtaj“ pacijenata po postelji

2. Ukupan broj SKZZ slučajeva na jednog zdravstvenog radnika

3 QI:

1. Opća stopa smrtnosti

2. Postotak liječenja u dnevnoj bolnici

3. Postotak liječenih rezervnim antibiotikom u ukupnom broju slučajeva

 

Prednosti novog modela ugovaranja bolnica

Prednosti novog modela ugovaranja su: bolje praćenje pružanja pojedinih usluga, transparentnost usluga pruženih osiguranim osobama, pravednija raspodjela sredstava (izvršavanjem postupaka te mogućnošću niveliranja), te poticanje više rada, učinkovitosti i kvalitete (dodatnim vrednovanjem indikatora učinkovitosti i kvalitete).

Problemi

Uvođenjem novog modela ugovaranja i novog načina plaćanja bolnicama uočeni su određeni problemi na čijem se rješavanju sustavno radi i za koje se mora naći rješenje. Tako pojedine ugovorne bolnice nemaju dovoljno pacijenata jer se nalaze u udaljenim slabo naseljenim krajevima Hrvatske ili preblizu većeg broja bolnica, te ne mogu nikako doseći izvršenje i pokriti rashode, a i upitna je sigurnost pacijenata ukoliko liječnik nema dovoljan volumen pacijenata kako bi stekao vještinu i rutinu. Uočeni su, također, i politički prijepori unutar ustanova, lokalne uprave i šire, nedostatak alata za motivaciju boljih radnika, neravnomjerna raspodjela ili nedostatak ljudi i opreme, te nedostatak upravljačkih znanja i vještina.

Rezultati

Novi model ugovaranja bolnica omogućuje da se stvarni kapaciteti bolničkog sustava prilagode stvarnim potrebama pacijenata uzimajući u obzir dostupnost zdravstvene zaštite i sigurnost pacijenta. Po prvi puta stvaraju se pravi centri izvrsnosti za pojedine postupke gdje će onda liječnici imati dovoljan broj pacijenata godišnje da zadrže potrebna znanja i vještine. Omogućeno je razlikovanje/nagrađivanje učinkovitosti rada. Sve bolnice više rade, što je dovelo do toga da dio bolnica pozitivno posluje. Smanjeni su rokovi plaćanja (u zbroju na razini čitave Hrvatske).

Važno je napomenuti kako prihodi 61 bolnice u RH iznose oko 8,2 mlrd kuna, te van limita dobivaju dodatna sredstva za provođenje postupaka intervencijske kardiologije, intervencijske neurologije, transplantacija, medicinski potpomognute oplodnje, hemodijalize te sredstva za posebno skupe lijekove koja su u ovoj godini povećana od 20 do 40%.

Novi model ugovaranja pokazao je izvrsne rezultate već u prvoj godini primjene. S obzirom na velik dio zdravstvenog budžeta odlazi upravo u bolnički sektor, važno je sve ovakve promjene uvoditi polako i pažljivo, te se stoga u sljedećih nekoliko godina primjene novog modela očekuju još bolji rezultati i još više pozitivnih promjena u dostupnosti, pravodobnosti, učinkovitosti i kvaliteti pružanja zdravstvene zaštite našim pacijentima, uz osiguranje financijske održivosti sustava zdravstva.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!