Po povlačenju novca iz Europske investicijske banke Hrvatska je treća u EU; lani je odobreno 530 milijuna kuna novih zajmova, 50% više nego 2015., a s 120 milijuna kuna koje je plasirao Europski investicijski fond, član grupacije, ukupni je rezultat 1,2% hrvatskog BDP-a, čulo se na predstavljanju rada EIB-a u Hrvatskoj.

"Hrvatski građani mogu računati na to da, uz HBOR, sada, imaju i EIB u svojstvu razvojne banke. Cilj njegova rada je podizanje BDP-a i otvaranje novih radnih mjesta", istaknuo je Anton Kovačev, voditelj EIB-ova zagrebačkog ureda. Potpredsjednik EIB-a Dario Scannapieco istaknuo je da EU još bilježi veliku rupu u investicijama u odnosu na konkurente na globalnoj razini: "Nije problem u projektima, ima ih, problem je u dostupnosti financiranja. No, mi smo sposobni ući i u projekte rizičnijih profil".

Tvrdi da će EIB biti iznimno aktivan u Hrvatskoj, a usredotočit će se na olakšavanje ulaska privatnog kapitala i provedbu projekata koji nose više rizike. Ove godine u fokusu je malo i srednje poduzetništvo i projekti na području energetike i infrastrukture. Potvrdio i da će EIB sudjelovati u zatvaranju financijske konstrukcije za izgradnju plutajućeg terminala za ukapljeni plin na Krku.