I drugu godinu za redom Alexander Hughes International je surađujući s AIESEC-om Zagreb uspješno okončao prvu fazu projekta The JOB HUNT okupivši oko 400-ak studenata završnih godina s različitih fakulteta (Ekonomski, FER, FSB, ZŠEM, VERN, PMF i drugi) na posebno skrojenim seminarima kojima je cilj bio podići osviještenost mladih generacija o važnosti odlaska na praksu i stjecanje prvih radnih iskustava već tijekom studiranja. Seminare su se održavali u posljednjem tjednu ožujka tijekom četiri dana. Svaki dan je bio tematski, ovisno o industriji kompanija partnera – Financijski dan (Societe Generale Splitska Banka i PBZ), Dan potrošačkih tržišta (Metro C&C i Decathlon Hrvatska), Dan IT/inženjerstva (Dok-Ing )te Konzultantski dan (Deloitte, KPMG i Bisnode), dok je Styria Hrvatska bila prisutna i kao medijski partner i kao sudionik projekta.

Proaktivnost i ciljanost vode do uspjeha, a ne masovne prijave

Studenti su na seminarima od konzultanata iz Alexander Hughesa kroz prezentaciju, stvarne primjere i simulacije dobili priliku usvojiti konkretna znanja i smjernice za pripremu i organiziranje cjelovite potrage za poslom i praksama. To je obuhvatilo i načine podizanja vrijednosti životopisa i motivacijskih pisama kao i otkrivanje što sve mogu očekivati na intervjuima. Ključno je bilo i davanje uvida u to kako im rad još tijekom studiranja može proširiti vidike, olakšati pronalaženje prvih pravih poslova te im povećati konkurentnost. „Studentima smo naglasili da kroz prakse i pripravništvo mogu pronaći budućeg poslodavca, otkriti prirodu poslovnog svijeta, vidjeti razliku između teorije i stvarnosti, testirati vlastita znanja i vještine, stvoriti mrežu kontakata, ojačati svoj životopis i na kraju otkriti je li pojedini posao uistinu ono što ih privlači”, rekao je Ludovic Coquillet iz Alexander Hughesa. „Međutim, pronalazak posla i prakse zahtjeva strukturiran, organiziran i proaktivan pristup kako u smislu pripreme tako i u smislu provedbe same potrage. Nasuprot stoji masovno prijavljivanje na oglase koje treba izbjegavati, a koje je nažalost uobičajen pristup mlađih generacija. Vjerujemo da će se kroz The JOB HUNT i slične projekte način razmišljanja promijeniti“, dodao je Goran Gledić

Kompanije partneri projekta dali su doprinos poslavši svoje predstavnike da posvjedoče o očekivanjima, procesima zapošljavanja i vrijednostima koje njeguju što je studentima pružilo rijetku priliku da iz prve ruke čuju što su sve i kako prošli oni koji su započeli uspješne karijere u tim istim kompanijama. U Deloitteu jako dobro shvaćaju koliko je bitno i za studente ali i za kompanije da međusobna očekivanja i poklapanja budu jasna. „Svake godine zaposlimo veliki broj osoba kojima je ovo prvi „pravi“ posao.  Mi smo otvoreni i iskreni sa informacijama o radu u našoj kompaniji kako bi potencijalni zaposlenici što bolje razumjeli prirodu našeg poslovanja i naša očekivanja.  Isto očekujemo od kandidata, tj. očekujemo da nas što bolje upoznaju  prije eventualnog zapošljavanja i da dobro razmotre da li je ovaj posao stvarno za njega ili nju.  Ulažemo mnogo vremena u proces selekcije kako niti jedna strana ne bi bila razočarana u prvoj godini.  Krivi odabir je skupa greška za nas i za kandidata“, rekao je Emil Cvitan, direktor ljudskih potencijala Deloittea.

Nedavno je završila i faza prijava na otvorene pozicije partnera projekta gdje su studenti trebali primijeniti sve naučeno o procesu lova na posao i prakse. Nakon zatvaranja prijava najinteresantniji kandidati su dobili priliku doći na Dan intervjua (Interview Day), koji se održao 16. travnja, i osobno se predstaviti stručnjacima za ljudske resurse kompanija u koje su se prijavili.

Kompanije trebaju biti otvorenije prema studentima

Ovogodišnji događaj pokrenut je na inicijativu istih organizatora u sklopu čega su pozvane kompanije s kojima Alexander Hughes surađuje općenito. Prva njihova reakcija bila je iznenađenost idejom a zatim velik interes za sudjelovanjem pa su ponudile pripravničke no čak i ulazne pozicije. Osnaženi prošlogodišnjim uspjehom, ovaj su put organizatori nastojali stvoriti industrijske grupe i dane i uključiti više partnera. Iako je velik broj kompanija prihvatio koncept s oduševljenjem, dobar dio njih ipak nije u potpunosti sudjelovao, smatrajući da se radi o još jednom događaju u stilu “danu karijera”. No znatan dio poslodavaca nije imao nikakvo pripravničko mjesto za ponuditi ili jednostavno ne zna funkcionirati unutar koncepta pripravništva i praksi.

The JOB HUNT nastoji potaknuti studente da postanu radoznali i da dobiju prvi uvid u kompanije i njihov način rada, ali s druge strane kompanije su nerijetko te koje teško otvaraju vrata tim mladim, zainteresiranim i još uvijek neoblikovanim budućim radnicima. Kompanije bi trebale redovito primati studente u svoje odjele i omogućiti im otkrivanje industrije, proizvoda i svih drugih aspekata u radnom okruženju. Na taj se način daje prilika studentima za bolje usmjeravanje u odabiru karijere. Na kraju, ali ne i manje bitno, to i same kompanije čini privlačnijima. Societe Generale Splitska Banka primjenjuje ovaj koncept već solidan niz godina: „Mladi ljudi sa svježim stručnim znanjima, voljni primijeniti isto u praksi, potencijalno su velika dodana vrijednost Societe Generale – Splitskoj Banci. Prednost ovakvog projekta jest ostvariti direktan kontakt sa studentima i čuti njihove potrebe, pružiti im šansu i na kraju ostvariti win-win model“, pojasnio je Jere Radovčić, direktor ljudskih resursa banke.

Prakse se općenito loše doživljavaju (za studente one su robovski rad s malim primanjima, za kompanije su gubitak vremena), no uspješno provedene prakse imaju pozitivan ishod za obje strane. Stoga kompanije moraju biti otvorene, ali i spremne za studente. Moraju imati spremne programe upoznavanja s kompanijom i poslom, mentora koji će organizirati i nadgledati zadatke jer to su preduvjeti da studenti ostanu motivirani i povećaju svoju uključenost u rad. No trebaju li prakse biti plaćene ili volonterske? Ovisi o duljini trajanja te zadatcima koje će student obavljati. Svaki oblik rada treba nagraditi. U nagradu spada i mogućnost promatranja i otkrivanja posla i industrije jer kompanija osim što daje priliku daje i svoje vrijeme. Motiviranost i interes studenta uvijek ga mogu dovesti do plaćene prakse i pripravništva čim kompanija uvidi potrebu za dodatnom snagom. Zato se pozivaju sve kompanije, naročito one srednje velike da otvore svoja vrata studentima i dopuste im istražiti radnu okolinu – to je najbolji način da od početka identificiraju i treniraju buduće zaposlenike i, naravno, da ih privuku.

Obrazovni i poslovni svijet moraju biti čvršće povezani

The JOB HUNT ima još jedan cilj, a to je približiti kompanije studentima kako bi stekli prva radna iskustva još tijekom studiranja. To je idealno rješenje za uspoređivanje formalnog obrazovanja i stvarnosti na terenu, a ujedno ih i uči onome što na fakultetima ne mogu iskusiti: kako u stvarnom okruženju raditi s kolegama, klijentima i hijerarhijom. Ovakva je praksa sasvim normalna u brojnim europskim državama; u Njemačkoj je na primjer jako dobro strukturirana i organizirana. Takva vrsta dvojnog obrazovanja (formalno i praktično) je sasvim uobičajena stvar. U Francuskoj mnoge poslovne škole i fakulteti uvode prakse i pripravništva kao obvezan stup unutar kurikuluma. Tamo kompanije imaju osjećaj za studente, primaju ih, ali i omogućuju da zaista daju maksimalni doprinos. Zlouporabe uvijek postoje i potrebno ih je kontrolirati. Stoga se pojedine prakse i ugovori odobravaju kroz ministarstva obrazovanja te se na taj način sprječava iskorištavanje studenata kao jeftine radne snage te uspostavlja kvalitetna veza između studenta i kompanije. U Hrvatskoj je potrebno u tom kontekstu napraviti još puno posla, naročito u pogledu integriranja praksi kao nečeg obveznog (ali u istinski kvalitetnom smislu) te u povezivanju poslovnog svijeta s obrazovnim. The JOB HUNT je mali korak na putu pripremanja studenata za ulazak na tržište rada i spajanju s kompanijama. Zato se nadamo da će dogodine broj partnera projekta, a posljedično i broj zainteresiranih studenata biti još veći.