Osnaživanjem društvenog poduzetništva do trajnog zapošljavanja potrebitih

Robert Kakarigi, posebni savjetnik u kabinetu Ministarstva rada i mirovinskog sustava Robert Kakarigi, posebni savjetnik u kabinetu Ministarstva rada i mirovinskog sustava

Poduzetnici koji uspiju pronaći održivi poslovni model stvaraju iznimnu društvenu vrijednost.

Robert Kakarigi, posebni savjetnik u kabinetu Ministarstva rada i mirovinskoga sustava nakon što mu je norveško veleposlanstvo u Zagrebu omogućilo stručne konzultacije u Oslu iz područja društveno odgovornog poslovanja održava niz predavanja na ekonomskim fakultetima diljem Hrvatske na tu važnu tematiku.

"Projekt 'Iskustvo zlata vrijedi' vidim kao svojevrsnu tradiciju razvijanja svijesti u poslovnoj zajednici posredstvom medija i popularizaciju pitanja zapošljavanja osoba s invaliditetom i svih onih koji se nalaze u nepovoljnom položaju pri zapošljavanju. Projekt, koji je započeo osiguravanjem radne prakse za osobe s invaliditetom, kontinuirano napreduje te bi uskoro mogao postati jedna od poluga osnaživanja društvenog poduzetništva u Hrvatskoj kao dijela rješenja trajnog zapošljavanja svih onih koji se na tržištu rada nalaze u nepovoljnom položaju. Nakon prakse i stjecanja iskustva za svaku je osobu važan nastavak rada, kontinuitet i ostvarivanje prihoda za život", kaže Robert Kakarigi, posebni savjetnik u kabinetu Ministarstva rada i mirovinskoga sustava. U tom smislu, nastavlja Kakarigi, društveno poduzetništvo ima velik potencijal za trajno zapošljavanje, ali i za kreativni razvoj novih poslovnih ideja.

 

90tisuća

ljudi mogle bi zaposliti kvalitetno osmišljene društveno poduzetničke tvrtke u našoj zemlji

Kvalitetno osmišljene društveno poduzetničke tvrtke u našoj zemlji imaju potencijal zaposliti 90.000 ljudi. "Osnaživanje društvenog poduzetništva smatram sustavnim načinom davanja podrške nezaposlenima. Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava je za tu namjenu povuklo sredstava iz Europskog socijalnog fonda (ESF) i pripremilo dva projekta s ukupnom vrijednošću od 28 milijuna kuna za 2016. godinu. Jedan je vezan uz promicanje i poticanje socijalnog poduzetništva, a drugi je usmjeren na razvoj društveno poduzetničkih pothvata", tvrdi Kakarigi. Kako kaže, hrvatski poduzetnici, pogotovo oni mali i srednji, svakodnevno se nalaze u napornoj borbi za opstanak. Mnoge tvrtke i startupovi propadaju suočeni s teškoćama na tržištu koje najčešće nisu sami prouzročili.

"U Hrvatskoj, ali i drugim europskim zemljama ta tržišna utakmica sve više podsjeća na igranje vaterpola u uzburkanom moru zahvaćenom neverom. Sam koncept društvenog poduzetništva se u tim okvirima doima kao ludo hrabar pothvat. Plivati u tržišnoj utakmici u ulozi društvenog poduzetnika, u kojoj vam vaši povećani osnovni troškovi predstavljaju uteg privezan za noge, poprilično je teško, ali ne i nemoguće", poručuje Kakarigi. Naravno, ističe Kakarigi, stvaranje društvene vrijednosti gotovo uvijek podrazumijeva i povećane troškove poslovanja, a da bi to funkcioniralo u tržišnim uvjetima poduzetnik treba kompetentno izraditi kompleksan poslovni model.

"Zapošljavanje osoba s invaliditetom predstavlja jedan od najizazovnijih oblika društvenog poduzetništva, s obzirom da cijena rada predstavlja važnu okosnicu svakog poslovnog pothvata. Uspjeh se može postići poslovnim modelom koji cijenu novostvorene društvene vrijednosti može kompenzirati uštedama u poslovanju ili povećanjem cijena proizvoda i usluga koje osviješteni kupac želi platiti. Kao po nekom pravilu, društveno poduzetništvo je najviše usmjereno na zapošljavanje ljudi koje privatni i javni sektor odbacuju kao nezapošljive. To je najčešće i razlog većih troškova poslovanja u usporedbi s konkurentima na tržištu. No, kada osobinu nezaposlene osobe koju percipiramo kao manu prepoznamo kao prednost dobivamo osnovu za održivi poslovni model. Tako kruti poslodavac slabovidnu osobu može percipirati kao neiskoristiv ljudski potencijal, dok ju društveni poduzetnik vidi kao potencijalnog zaposlenika s razvijenim osjetilima za iznimnu percepciju", smatra Kakarigi.

Pozitivan primjer stiže iz Njemačke gdje je upravo zapošljavanje slijepih osoba s njihovim istančanim čulima, za rano otkrivanje raka dojke kod žena okosnica uspješnog poslovanja njemačke neprofitne tvrtke Discovering Hands - DH. Tvrtka brzo raste i očekuje potpunu poslovnu održivost unutar tri godine. Prodaja taktilnih traka za orijentaciju koje se koriste pri pregledu im donosi 80 posto prihoda, a planiraju nastaviti s prikupljanjem donacija dok se potpuno financijski ne osamostale. Model se zasniva na stručnom usavršavanju slijepih i slabovidnih žena za zvanje 'Medicinskog taktilnog tehničara' u trajanju od 9 mjeseci. One će kasnije surađivati s liječnicima koji jedini mogu dati završnu medicinsku dijagnozu. Tvrtka tijesno surađuje s četiri glavna dionika, odnosno slabovidnim osobama koje se razvijaju od nesposobnosti do sposobnosti za rad, pacijentima koji se podvrgavaju pregledu a već je obavljeno na desetke tisuća pregleda, njemački javni mirovinski fond koji profitira na uštedama od neisplaćenih invalidskih mirovina te privatni i javno medicinsko osiguranje s obzirom da rano otkrivanje karcinoma smanjuje dugoročne troškove liječenja.

 

28milijuna

kuna vrijednost je dva projekta koje je Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava pripremilo za osnaživanje društvenog poduzetništva u 2016.

I u Hrvatskoj praksi možemo pronaći kvalitetne primjere. Centar za inkluzivne radne aktivnosti u suradnji s Udrugom za promicanje inkluzije osobama s intelektualnim teškoćama pomažu u ostvarivanju jednakih mogućnosti te im omogućavaju zapošljavanje u renomiranim tvrtkama na različitim poslovima. "Podršku novim zaposlenicima u početku daju radni asistenti, a nakon nekog vremena zaposlenici tvrtke. Osobe s intelektualnim teškoćama najbolje razvijaju svoje radne vještine u normalnom radnom okruženju pa im je najlakše naučiti obavljati poslove na stvarnim radnim mjestima tijekom uobičajenog poslovanja s ostalim zaposlenicima. Centar prihode upotpunjuje prodajom rukotvorina te umjetničkih i dizajnerskih proizvodima u svom online Dućanu sa srcem te linijom proizvoda JUPI za UPI! koja se u svom kreativnom i proizvodnom procesu oslanja na jedinstvene vještine ručnog rada i likovnih kreacija osoba s intelektualnim teškoćama", kaže Kakarigi.

Kakarigi objašnjava kako uspješan poslovni model društvenog poduzetništva često paralelno uključuje i do nekoliko komercijalnih poslovnih aktivnosti koje donose prihode stvarajući sinergijski učinak međusobnim nadopunjavanjem. "Društveni poduzetnici će sigurno u svom poslovanju biti prisiljeni na svladavanje teškoća i birokratskih zapreka. No, kad ih svladaju stvaraju iznimnu društvenu vrijednost koja uključuje bolje prihvaćanje osoba s invaliditetom u zajednici, mogućnost ostvarivanja prihoda za osobe s invaliditetom i slabijeg imovinskog stanja, povećanje kvalitete života, zadovoljstva i samopouzdanja, bolju integraciju u društvo, promjenu stavova poslodavaca pri zapošljavanju osoba s invaliditetom te osiguravanje ekonomske isplativosti za tvrtke. Društveni poduzetnici su često vizionari i ekonomski inovatori koji poslovanje prilagođavaju stvarnim potrebama našeg društva mijenjajući ga na bolje i trebamo im dati podršku na svim razinama", zaključuje Kakarigi.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!