Za nas je kriza prilika, svake godine bilježimo rast

Autor: Darko Bičak , 03. travanj 2014. u 22:01
Krešimir Renzo Prosoli, CEO Real grupe/ Marko Prpić/PIXSELL

Na stranim tržištima radimo za klijente iz tih zemalja, pa tako u Portugalu imamo ekskluzivnog klijenta iz trgovačkog sektora za kojeg radimo i na hrvatskom tržištu.

Real grupa, marketinška agencija pod čijim okriljem posluju i tvrtke Studio Nexus, Real Media de Portugal Comunicaç?o i PlanArt, svojim klijentima na jednom mjestu nudi sve usluge – od izrade komunikacijskih strategija, kreativnih rješenja, medijskog zakupa, evenata, odnosa s javnošću do usluga digital signage-a.

Tvrtka je zadnjih godina, unatoč velikoj gospodarskoj krizi u Hrvatskoj, zabilježila značajan rast, a posebice je zamjetan njihov proboj na inozemno tržište. Real grupa zapošljava čak 50ak ljudi koji svoje dnevne poslove obavljaju u modernom open space prostoru u neposrednoj blizini poslovnog centra grada. O tome kako se ova relativno mlada tvrtka snašla na tržištu i pronašla svoj uspješni poslovni model, razgovaramo s njenim vlasnikom i glavnim direktorom Krešimirom-Renzom Prosolijem.

Mnoge agencije iz sektora marketinga i odnosa s javnošću žale se da im je kriza u proteklih nekoliko godina smanjila obim poslovanja i prihod. Kako ste vi uspjeli rasti?
Kriza je za neke problem, a za druge prilika za rast. Mi smo u ovoj drugoj kategoriji, a zanimljivo je da smo mi i nastali zapravo s početkom krize 2007. godine. Neću reći da nam je kriza pogodovala, ali na vrijeme smo se prilagodili tržištu, te klijentima koji su također mnogi bili pogođeni krizom. Činjenica je da svake godine bilježimo veliki rast, posebno izražen prošle godine kada smo ostvarili značajan rast u odnosu na 2012., gotovo udvostručivši prihode, i to samo u Hrvatskoj. Vjerujemo da je u današnje vrijeme veliki uspjeh i činjenica da je unutar Real grupa stalno zaposleno 50-ak ljudi. Temelj našeg poslovanja je dugoročna uspješna suradnja i partnerski odnos s postojećim klijentima, a glavni nam je izazov pridobiti nove klijente, kako bismo nastavili trend rasta koji je prisutan od samog početka poslovanja. Uvelike smo prisutni i u inozemstvu –  od naših susjeda u regiji Srbija i Bosna i Hercegovina, pa do Ukrajine i Portugala. U Portugalu imamo i tvrtku koja je članica naše grupe.

Na kakvim ste projektima angažirani u inozemstvu – jesu li to Hrvatske tvrtke koje posluju tamo ili se radi o nečem drugom?
Na stranim tržištima radimo za klijente iz tih zemalja, pa tako u Portugalu imamo ekskluzivnog klijenta iz trgovačkog sektora za kojeg i na hrvatskom tržištu radimo već duže (op.a. Lidl), u Srbiji i BiH za klijente iz telekom industrije SBB i Telemach, u Ukrajini radimo za tamošnju najveću pivovaru Sun InBev Ukraine i njihov glavni brend piva Chernigivske. Zanimljivo je da smo čitavi reklamni materijal za posljednju ukrajinsku kampanju snimali u Hrvatskoj, a inače većinu reklama za naše inozemne partnere pokušavamo snimati u našoj zemlji.

Kako procjenjujete konkurenciju? Često se u javnosti može čuti da veliki broj manjih tvrtki ide s dampinškim cijenama, a što unazađuje čitavi marketinški sektor?
Damping cijena često se među agencijama spominje kao razlog zašto je netko određenog klijenta dobio, a zašto netko nije. Teško je definirati što je damping cijena, s obzirom na to da u tržišnoj recesiji ne postoji fiksna cijena, nego se ona prilagođava kampanjama. Uslijed krize su i agencije i tvrtke i mediji možda izgubili neku 'pravu' mjeru za cijenu pa se tako svaka kampanja dogovara i vodi po zasebno dogovorenim uvjetima i cijenama. Stoga je govoriti o rušenju cijena jako teško ako se ne zna koja je to "prava" cijena. Do neke vrste dampinga, prema mojem iskustvu, dolazi u agencijama koje su u padu, koje tako rušenjem cijena pokušavaju zadržati obim poslovanja i broj zaposlenih. Osobno mislim da bi se, u fazi natječaja za klijente, veći fokus trebao staviti na kvalitativne kriterije u odnosu na kvantitativne (cijenu), kako bi se time spriječilo da cijena bude jedini kriterij prilikom odabira agencije.

Kakvi su trendovi u medijskom sektoru zadnjih godina?
Medijska industrija se sve više okreće online oglašavanju, u puno većoj mjeri nego što je to bilo do sada. Svi mediji su postali multi-platforme i nitko više ne može preživjeti od svojeg "bazičnog" biznisa. Situacija je takva da kupca moraš naći bilo gdje i bilo kada – taj kupac je sve manje pasivan, u kući ispred televizora, a gotovo neprestano je i ispred svojeg smartphonea ili tableta pa tako oni već sada postaju glavni kanali za traženje kupaca.

Postoji li kakva razlika između marketinškog tržišta u Europi i našeg u Hrvatskoj?
Prema vlastitom iskustvu, mogu reći da su na stranim tržištima na kojima djelujemo trendovi vrlo slični kao i u Hrvatskoj. Konkretno, na portugalskom tržištu, osim kreative, evenata i PR-a, intenzivno se bavimo i medijskim uslugama, a kroz njih najbolje vidimo koliko sličnosti imaju portugalsko i hrvatsko medijsko tržište.Ono što vidimo kao razliku između tržišta, jest da se na stranim tržištima (Ukrajina i Portugal) rad na kreativnim konceptima i produkciji više vrednuje. Bez obzira na jaku konkurenciju i stručnost agencija, cijena ovih usluga još uvijek zadržava određenu razinu, davajući time čitavoj industriji poticaj za daljnji razvoj.

Koliko je bitno kampanje lokalizirati tržištu na kojem se predstavljaju?
Prilikom izrada kampanja za sve svoje klijente, vodimo računa o tome da se one lokaliziraju i prilagode tržištu kojem su namijenjene. Bavimo se cjelovitom komunikacijom za tržišta kojima je ta poruka upućena. Na svakom tržištu na kojem radimo imamo ili svoje djelatnike, ili partnere s kojima usko surađujemo, kako bi poruka u duhu tog tržišta bila što bolje prenesena krajnjem korisniku. 

Komentirajte prvi

New Report

Close