Srbija u tišini pomogla vlasniku TV Pinka s 3,9 milijuna eura

Autor: Poslovni dnevnik , 01. lipanj 2016. u 16:20
Željko Mitrović, vlasnik Pinka/FOTO

Novinari CINS-a nisu dobili odgovor zašto se država izlagala riziku u korist Pink International Company u vrijeme kad je ta tvrtka bila među najvećim poreznim dužnicima.

Kada je 2005. godine srpska vlada osnovala Agenciju za osiguranje i financiranje izvoza (AOFI) cilj je bio pomoći izvoznicima i osnažiti srpsku ekonomiju. Tadašnji ministar financija, Mlađan Dinkić, rekao je da se "krediti neće davati bilo kome, već samo potvrđenim izvoznicima".

Devet godina kasnije, uvjeti pod kojima se pomoć odobrava i imena klijenata AOFI-ja skrivena su od očiju javnosti. Niti skoro šest meseci nakon što im je Centar za istraživačko novinarstvo Srbije (CINS) uputio zahtjev za pristup informacijama, AOFI ne pruža više podataka o svom radu, navodi se u tekstu koji je u dnevnom listu Danas objavio CINS-ov novinar Vladimir Kostić. U tom su tekstu objavljeni podatci o dva ugovora koja je AOFI sklopio sa tvrtkom Pink International Company, koja emitira Pink televiziju.

Novinari CINS-a došli su do dokumenata istražujući ugovore u Agenciji za privredne registre (APR). Prvi ugovor pokazuje da je u kolovozu 2014. AOFI Pinku izdao garanciju do iznosa od 2,5 milijuna eura u korist AIK banke. Drugi ugovor sklopljen je u prosincu, a Pink tada od AOFI-ja dobija kredit od 1,4 milijuna eura, kojim je omogućeno financiranje ugovora s tvrtkama BH Telecom iz Sarajeva i MTEL iz Podgorice. Tokom te iste, 2014. Pink se pojavljuje na listama Porezne uprave kao jedan od najvećih poreznih dužnika. 

Neplaćeni porezni dug 
U trenutku kada je sklapan ugovor o garanciji, odlaganje plaćanja jednog dijela poreznog duga još nije bilo odobreno, pa ostaje nejasno kako je Pink ispunio uvjet po kojem klijenti AOFI-ja ne smiiu imati porezni dug. Ni AOFI ni Pink nisu željeli razgovarati s novinarima CINS-a, pa tako nisu dobiveni odgovori na pitanja na osnovu čega je Pink ispunio uvjet za dobijanje kredita i garancije ako je istovremeno bio na listi najvećih dužnika; što je predmet ugovora za koje je AOFI dao kredit Pinku.Kao sredstvo osiguranja na ime izdane garancije, u Registru APR-a, u korist AOFI-ja upisano je založno pravo na Pinkovim potraživanjima po osnovu ugovora s BH Telecomom i MTEL-om.

Riječ je o dva telekom operatera, iz Bosne i Hercegovine (BiH) i Crne Gore: BH Telecom je u većinskom vlasništvu Federacije BiH, a crnogorski MTEL u većinskom vlasništvu Telekoma Srbije. Upravo je za sklapanje novih ugovora s ove dvije tvrtke AOFI dao kredit Pinku nekoliko mjeseci kasnije, 10. prosinca 2014.   Željko Mitrović, vlasnik Pink International Company, i Dejan Vukotić, direktor AOFI-ja, dogovorili su da Pink kreditom dobije 1,4 milijuna eura. Pink je vraćanje kredita garantirao  vlastitim mjenicama, mjenicama tvrtke Air Pink, čiji je Mitrović takođe vlasnik, kao i kablovskog operatera Kopernikus Technology.

Garantirano je također i potraživanjima po ugovoru kojim je Pink Javnom preduzeću PTT Saobraćaja Srbija, odnosno njegovom kablovskom sistemu, prodao licence na paket Pinkovih kanala, za euro mjesečno po korisniku paketa. Kako se navodi na sajtu AOFI-ja, jedan od uvjeta za dobijanje garancija i kredita je potvrda Porezne uprave o izmirenim poreznim obvezama. Tri dana prije sklapanja ugovora o izdavanju garancije, 5. kolovoza 2014., samo dio duga Pinka iznosio je više od  1,5 milijuna eura. CINS je pokušao saznati nešto više o dugovanjima i sklopljenim reprogramima sa Pinkom, ali je Porezna uprava odgovorila da su podaci o poreznim obveznicima tajni. 

Nedostupni podaci 
U Ugovoru o kreditu od 10. prosinca 2014. stoji da Pink potvrđuje da su svi podaci, izjave i dokumentacija dostavljeni AOFI-ju točni, između ostalog i podaci koji se odnose na to da redovno izmiruje svoje porezne i druge obaveze prema državnim organima. Ipak, prema Izvještaju o vlasničkoj strukturi i kontroli medija Savjeta za borbu protiv korupcije, Pink je na dan 18. prosinca 2014., osam dana nakon sklapanja Ugovora o kreditu, kasnio s otplaćivanjem rata po reprogramu iz 2013. Također, prema podacima Porezne uprave, na dan 31. prosinca Pink je, pored tri neplaćene rate iz reprograma imao i tekući dug, pa je ukupno dugovao nešto više od 3,5 milijuna eura.

Podaci o oba ugovora do kojih je CINS došao su zabilježeni u registru založnog prava APR-a, gde je kao sredstvo osiguranja Pink založio potraživanja po ugovorima s tvrtkama BH Telecom, MTEL i srpskim JP PTT-om. Nedugo nakon što je CINS objavio da AOFI odbija dostaviti informacije, oni su u ožujku ove godine APR-u poslali zahtjev za brisanjem založnog prava koje se odnosi na ugovor o kreditu s Pinkom iz prosinca 2014, navodeći da je Pink izmirio sve obveze po tom kreditu. CINS nije uspio doznati imena drugih kompanija i uvjete pod kojim su one postale klijentima AOFI-ja, iako su još krajem 2015. zatražili svu dokumentaciju koja se odnosi na ugovore s Pinkom i informacije o drugim klijentima AOFI-ja. 

Povjerenik za informacije

'Nitko ne može dijeliti novac bez pokazivanja računa' 
Pink i AOFI nisu dostavili tražene informacije o poslovanju sa Pinkom čak niti nakon rješenja Povjerenika za informacije od javnog značaja, Rodoljuba Šabića. "U Srbiji postoji i ustavna i zakonska garancija prava javnosti da zna i da se određene tajne mogu zaštiti, ali da to nije prihvatljivo kada je reč o davanju javnog novca. "U zemlji kakva je Srbija, u kojoj je korupcija kronični problem, naravno da nitko nema pravo da dijeli novac a da ne polaže račun javnosti za to", kaže povjerenik Šabić.

Komentirajte prvi

New Report

Close