U Hrvatskoj se najviše gledaju informativni i politički sadržaji na televizijama s nacionalnom koncesijom od kojih je najgledanija Nova TV, a slijede HTV 1 te RTL televizija, pokazala je studija koju je za Agenciju za elektroničke medije izradila tvrtka AGB Nielsen Media Research.

Istraživanje je pokazalo da se sve više gledaju strani lokalizirani kanali, da tržište naplatnih TV usluga u Hrvatskoj ima potencijal za rast te da je ono što će zasigurno doprinijeti oporavku TV tržišta sinergija televizije i interneta.

Istraživanje provedeno 2012. na uzorku od 4.614 kućanstava pokazalo je da je digitalna zemaljska platforma zastupljena u 59 posto hrvatskih kućanstava, dok su ostale platforme – kabelska, satelitska i internetska televizija (IPTV) zastupljene u 41 posto domova. Među njima najzastupljeniji je IPTV koji je prisutan u 20 posto kućanstava, slijedi kabelski tip prijama s 15 posto udjela te satelitski prijam sa šest posto udjela u ukupnoj ponudi.

Trendovi gledanosti pokazuju da su među najgledanijim sadržajima na sedam televizijskih programa (tri kanala HTV-a, Novoj TV, Domi TV, RTL-u i RTL 2) informativne i političke emisije, religija te sport.

Informativne emisije u prosjeku gleda 25 posto gledatelja, religijske emisije 18 posto, dok je za sport udio nešto niži i iznosi 17 posto. Slijede filmovi sa 15 posto gledanosti, zabavne emisije s 14 posto, serije s 12 posto te dokumentarne znanstvene i obrazovne emisije koje prati 11 posto gledatelja.

Tematski specijalizirane emisije prati devet posto gledatelja, a glazbene sadržaje, kulturu i umjetnost te dječji program oko osam posto gledatelja.

Studija pokazuje kontinuirani rast gledanosti velikog broja stranih kanala, posebice onih koji su prevedeni na hrvatski jezik.

Studija navodi i 24 kanala koji značajnije doprinose hrvatskom TV tržištu, a među njima se ističu National geographic, CineStar TV, RTL, Discovery, 24sata.tv , Nat Geo Wild, Fox Life, Animal planet, Universal Channel, TV 1000, Eurosport, Klasik TV, Nickelodeon te drugi.

Najviše televizijskih gledatelja dolazi iz tri najveće regije – Zagreba, Slavonije i Dalmacije, a radi se o ljudima srednjeg sloja, većim dijelom bez djece, srednje i starije životne dobi, s osnovnim i srednjoškolskim obrazovanjem.

Prema spolnoj strukturu gledatelja, pet posto više žena prisutno je pred malim ekranima, što se najbolje očituje u najvećem broju gledatelja u skupini "family oriented" – obiteljski život.

"Socioekonomski prikaz televizijskih gledatelja u Hrvatskoj uvelike odgovara socioekonomskom prikazu hrvatske populacije", zaključuje se u studiji.

U Hrvatskoj je izražen sezonski trend gledanosti televizijskih sadržaja, pri čemu se televizija najviše gleda u zimskim, a najmanje u ljetnim mjesecima. Takav trend isti je za sve platforme.

Prema podacima iz studije hrvatsko TV tržište bilježilo je stabilan rast do 2008. no s nastupanjem ekonomske krize tržište je u stalnom padu. Sve prognoze ukazuju da će tržište oglašavanja nastaviti padati i u 2013.

Lani su najjači oglašivački sektori bili farmacija, kozmetika, hrana i telekomunikacije.

"Kriza koja je vladala tržištem ne odnosi se samo na TV tržište, zahvaćeni su i ostali mediji i to u daleko većoj mjeri, a jedini medij koji je bilježio i bilježi rast iz godine u godinu je internet. Ono što će zasigurno doprinijeti oporavku TV tržišta je sinergija TV-a i interneta", zaključuje se u studiji.