Od poreza na dobit država je za 2012. isplanirala prikupiti 7,67 milijardi kuna. To je za čak dvije milijarde ili 35 posto više od lanjskog plana pa su u analiziranju prijedloga proračuna mnogi zapeli za tu stavku. I u osvrtu Instituta za javne financije istaknuto je da će za rast tih prihoda “Vlada trebati ponuditi kvalitetno obrazloženje”. No to će joj sigurno biti lakše nego kod nekih drugih stavki.

Do kraja studenoga prikupljeno je 6,8 milijardi poreza na dobit pa je 2011. zaključena sa 7,2-7,3 milijarde i ovogodišnji plan zapravo je povećanje za pet-šest posto. Vezano uz taj porez utoliko je mnogo neizvjesnije kakve efekte u 2012. donose izmjene zakona kojima se od ožujka uvodi porez na isplatu dividende i udjela u dobiti (12%), te kako će se na 2013. odraziti nulta stopa za dobit koja se ugradi u temeljni kapital. Na najavu oporezivanja dividende domaći su poduzetnici reagirali očekivano: tko može, isplatit će (dio) dobiti prije ožujka, s tim da pritom treba imati na umu i računicu oporezivanja dohotka. Poduzetnici koji su se godinama suzdržavali od isplate dobiti/dividende doživjeli su novi porez kao kaznu, tim više što za većinu kompanija u stranom vlasništvu, s obzirom na bilateralne ugovore sa 60-ak zemalja o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, to neće značiti novi namet. Tako su i ugledni porezni stručnjaci porezne izmjene ocijenili kao “metak u čelo domaćim ulagačima koji će time biti nekonkurentniji u odnosu na strane”.Istodobno, oslobađanje poreza na dobit koja se reinvestira uz provedbu povećanja temeljnog kapitala u primjenu će tek s početkom 2013., ali iz današnje perspektive među glavnim dobitnicima te promjene mogle bi biti banke. Sve u svemu, efekti izmjena poreza na dobit više su nego dvojbeni.