Softverskoj industriji nedostaje haker

Autor: Bernard Ivezić , 06. listopad 2013. u 22:00

Ključan problem hrvatskih softveraša, inače velikih izvoznika, je što se ubrajaju u male i srednje, a ne velike poduzetnike.

Hrvatskoj se dogodila softverska industrija, no hoće li joj se dogoditi i ministar haker?

Ključno je to pitanje koje će odlučiti o daljnjim razmjerima razvoja industrije, koja je jedna od rijetkih koje bi Hrvatskoj mogle osigurati dugoročan rast BDP-a iznad pet posto.Domaća softverska industrija lani je imala prihod od 4,98 milijardi kuna ili 888 milijuna dolara prema istraživanju Astra poslovnog inženjeringa i Bisnodea. Izvoz joj je unazad dvije godine skočio sa 744,2 milijuna na 1,1 milijardu kuna, a broj novozaposlenih za cijelu jednu tvornicu, njih 1307, pa sada u toj industriji radi 9709 radnika. Agencija IDC Adriatics, inače specijalizirana za praćenje IT tržišta, smatra da su ti pokazatelji znatno manji. Prema njihovoj procjeni, koja se temelji na užoj definiciji softverske industrije koja ne uključuje i tvrtke koje nude cloud softverske usluge, te druge usluge, konzlating i edukaciju povezane sa softverom, ta je industrija manja od milijarde kuna. IDC tvrdi da ima manje od 2500 zaposlenih, a po izvozu je oko 200 milijuna kuna.

Bez obzira uzeli širu ili užu definiciju hrvatske softverske industrije, oba se izvora slažu da ona strelovito raste.Čak i prema IDC-u, u razdoblju od deset godina prihodi hrvatske softverske industrije porasli su gotovo četiri puta, broj zaposlenih oko dva i pol puta, izvoz pet puta, broj tvrtki blizu tri puta. Plaće su u toj industriji k tome, redovito veće od državnog prosjeka. A zanimljivo je da takva zapažanja imaju i najrazvijenije zemlje svijeta.Najveći svjetski proizvođač i izvoznik softvera je SAD. Slijedi Japan, Njemačka, Velika Britanija, Francuska i Kanada. Prema podacima udruženja BSA, koje okuplja najviše velikih američkih softverskih kompanija, uključujući najveću softversku kompaniju na svijetu Microsoft, stoji da je softverska industrija u SAD-u već 2008. godine postala najveća izvozna industrija te zemlje i ona koja najviše pozitivno doprinosi vanjsko-trgovinskoj bilanci stvarajući suficit u izvozu od 36 milijardi dolara godišnje.

Njemačka, najjače europsko gospodarstvo i najveći proizvođač softvera u Europi, ima SAP. Kompanija je to čiji je godišnji promet dva puta veći od onoga što godišnje od turizma uprihodi Hrvatska.Međutim, i u SAD-u i u Njemačkoj, a i nama još bolje usporedivoj Finskoj, kako bi omogućili razvoj domaće softverske industrije, hakirali su sistem, jer softverske tvrtke u pravilu ne ubrajaju se među velike kompanije nego srednje i male. U Hrvatskoj, primjerice, to su uglavnom tvrtke s pet do deset zaposlenih, ali milijunskim prihodom te s velikim i rastućim udjelom prihoda od izvoza.U SAD-u od iduće godine, i to povrh ekstremno razvijenog investicijskog tržišta, uvode "crowdfund investing". Omogućit će malim i srednjim tvrtkama da putem portala poput Kickstartera i Indiegogoa po strogo uređenim pravilima skupljaju novac od malih ulagača u zamjenu za vlasnički udjel.

Nešto poput mini IPO-a, ali bez glomaznih troškova i za svote prihvatljive običnom puku. U Hrvatskoj toga nema.U Njemačkoj su napravili državni venture capital fond koji ulaže u startupe, a zbog čega je Berlin danas odmah iza Londona najvažnija lokacija za razvoj novih tehnoloških tvrtki u Europi. Ni toga nema u Hrvatskoj. Konačno, Finci su Tekesu, pandanu vladine agencije Bicro, dali u zadatak da uz financijsku potporu istraživanja i razvoja u softverskoj industriji, radi i godišnju analizu stanja te industrije. Ni, toga nema u Hrvatskoj.Rješenja postoje. Pitanje je samo imamo li ministra koji koji može mimo postojećih kalupa? Jednog, dvojicu, trojicu… Ili nemamo nijednog.

Komentirajte prvi

New Report

Close