Siniša Malus

Siniša Malus

Komunikacijski menadžer Kineske jugoistočno europske poslovne asocijacije (CSEBA).

Pad kineskih ulaganja na zapadu Europe prilika je za Hrvatsku i zemlje regije

S obzirom na aktualne tenzije na relaciji Kina-SAD-Europska unija za vjerovati je kako će kineski investitori veći naglasak staviti na periferiju EU te države koje nisu članice. Zatvaranje vrata u Bruxellesu i Berlinu znači otvaranje vrata u Trstu, Budimpešti, Zadru, Sarajevu ili Beogradu.

Trgovinski rat između Kine i SAD-a itekako se reflektira i na kinesko-europske odnose. Ekonomija u doba globalizacije povezanija je nego ikad u povijesti. Što se dogodi na jednom kraju svijeta, sigurno će se kad-tad preliti i na najudaljenije dijelove zemaljske kugle. 

Kada su u hladnom ekonomskom ratu dvije najmoćnije zemlje svijeta - Kina i SAD - tada je taj utjecaj itekako velik. I podaci potvrđuju ove teze. U prvom polugodištu ove godine kineske investicije u Europi pale su za trećinu u odnosu na isto razdoblje 2018., izračunala je ugledna konzultantska tvrtka Ernst&Young. Uzevši u obzir vlasnička preuzimanja i kapitalna ulaganja kineskih tvrtki na Starome kontinentu, EY je utvrdio 81 europsku tvrtku koja je u prvih šest mjeseci primila kineski kapital. Za usporedbu, u prvom polugodištu prošle godine, Kinezi su uložili novac u 113 europskih tvrtki.

Drastični rez u Njemačkoj 
Prema podacima EY-a, u još izraženijem padu je ukupni iznos kineskih ulaganja u Europu. Naspram 15 milijardi i 300 milijuna dolara uloženih iz Kine u Europu u prvih šest mjeseci prošle godine, u prvoj polovici 2019. taj je pokazatelj iznosio tek dvije milijarde i 400 milijuna dolara.  EY upozorava kako je najveći pad pritoka kineskog kapitala zabilježila Njemačka.

Samo 11 njemačkih kompanija primilo je u prvom polugodištu kapital iz Kine, a ukupan iznos kineskih ulaganja u Njemačku pao je s deset milijardi i 100 milijuna u prvih šest mjeseci prošle, na 500 milijuna eura u prvom polugodištu ove godine. Ugledna konzultantska kuća primjećuje kako se kineski kapital počeo izmještati iz kontinentalnog dijela Europe u Veliku Britaniju, koja u prvih šest mjeseci ove godine bilježi 17 kineskih ulaganja. No, dodaje EY, ne radi se o velikim investicijama iz Kine na Otok. 

Ukupno je iz Kine u Veliku Britaniju u prvom ovogodišnjem polugodištu uloženo 400 milijuna dolara. Najveći obujam kineske su investicije u Europi zabilježile 2016. godine, kada je čak 309 europskih tvrtki preuzeto ili primilo kineski kapital. Ukupna kineska ulaganja na Starome kontinentu dosegla su 2016. godine čak 85 milijardi dolara.

Projekti teku neometano
Gdje su u svemu tome Hrvatska i šira regija? Zasad smo nekako prošli ispod radara trgovinskog rata, moglo bi se reći. S obzirom na upućenost ovdašnjih ekonomija prema najvećim europskim državama poput Njemačke, Italije, Francuske ili Austrije, utjecaj trgovinskog rata zasad nije toliko vidljiv. Najveći kineski projekti u regiji, prvenstveno u Srbiji, Hrvatskoj i BiH teku neometano.

Zasad nije zabilježen niti jedan slučaj povlačenja kineskih investicija.  Dapače, njihov se broj povećava, kako u kontekstu preuzimanja udjela tako i greenfield investicija (prije svega u Srbiji s kojom NR Kina ima odlične političke odnose). Sasvim je sigurno kako će se taj trend i nastaviti, sukladno planovima nekih ozbiljnih kineskih kompanija u regiji u idućih nekoliko godina.  Trebamo znati i podatak kako je u ovim krajevima još uvijek prisutan relativno malen broj ozbiljnih kineskih investitora s liste stotinu najvećih kineskih kompanija. To dovoljno govori o ogromnom potencijalu.

Kineska Belt and Road Initiative (BRI) predviđa opsežne, prije svega infrastrukturne projekte s krajnjim ciljem omogućavanja brzog i jeftinog protoka robe i usluga iz Kine prema bogatim tržištima zapadne Europe.  Kao važne tranzitne stanice na tom su putu zemlje jugoistočne Europe, pa se u stručnim krugovima tu govori o zemljama Balkanskog puta svile (Balkan Silk Road). S obzirom na aktualne tenzije na relaciji Kina-SAD-EU, za vjerovati je kako će kineski investitori i u godinama koje dolaze veći naglasak staviti na periferiju EU te države koje tek trebaju postati članicom Europske unije. Tu leži i hrvatska šansa.

Dugoročni kineski ciljevi
Strateški položaj u bliskoj će budućnosti bit će glavni adut za privlačenje kineskih investicija, a tu Hrvatska dobro stoji. Zatvorena vrata u Bruxellesu i Berlinu znači otvaranje vrata u nekim drugim dijelovima Europe, Trstu, Budimpešti, Zadru, Sarajevu ili Beogradu.  Ako pogledamo u posljednje dvije-tri godine, kineske investicije najozbiljnije se pripremaju i realiziraju na potezu Trst-Budimpešta-Zagreb-Beograd-Pirej što jasno svjedoči o kineskim ambicijama u ovom dijelu svijeta.  Infrastruktura je sektor koji će izvući najveće koristi, no nisu zanemarive ni kineske inicijative u sektorima energetike, turizma te u novim tehnologijama.

A kako će se rasplesti američko-kineski trgovinski rat? Trump želi ustupke i veliku pobjedu sada, ili u neko dogledno vrijeme, dok je predsjednik. Kini su puno zanimljiviji dugoročni ciljevi koji sežu 30, 40, 100 godina unaprijed. Kina može u mnogočemu i popustiti, stvarajući iluziju pobjede druge strane jer ju zanima vlastiti razvoj i ciljevi zacrtani do 2050. godine. 

No ta popuštanja treba znati prepoznati i ocijeniti. Na primjer, svježe usvojeni kineski zakon o zaštiti investicija je zapravo popuštanje dijelu američkih zahtjeva, ali Trumpovi jastrebovi to kao da ne žele vidjeti jer su fiksirani na neku generalnu kapitulaciju Kine koja se zasigurno neće dogoditi. Ograničavanje Kine samo će ubrzati njen unutarnji razvoj i dostizanje ciljeva tehnološkog razvoja do 2025.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve